Grad Trebinje: Kad nema plana sve je dozvoljeno

Povezani članci

• Srbija pregazila Pavlović ćupriju i ušla u BiH: Naplata mostarine važi do 2025. godine?!
• Tuže i vlastitu djecu da bi izbjegli alimentaciju
• Zašto se 30 godina krije ko je naredio ubistva žena, djece i staraca u Grabovici?
• Nakon pisanja Fokusa: Zabranjena distribucija i prodaja lijeka Favira u BiH!
• Otvaranje rudnika litijuma u Srbiji ugrozilo bi i ekosistem BiH, ali nadležni za to ne mare
• Đokić nezakonitim monopolom puni džepove Viškovićevih prijatelja

Grad Trebinje je sedam dana pred novu 2020. godinu donio Plan utroška sredstava po osnovu Zakona o zaštiti od požara za 2019. godinu. Izvori „Direkta“ sumnjaju na to da su sredstva u iznosu od 140.000 potrošena ranije, a da je plan samo fiktivno donesen. Navode da je u pitanju još jedan primjer netransparentnog trošenja javnog novca u Gradskoj upravi.

U pitanju su sredstva koja Grad Trebinje ostvaruje shodno odredbama Zakona o zaštiti od požara.

Planom, koji se pred trebinjskim odbornicima našao 24. decembra 2019. godine predviđeno je da u, tada tekućoj (2019) godini, sredstva budu utrošena na izgradnju vatrogasnog doma.

Odbornik PDP-a u trebinjskoj Skupštini Saša Borjan smatra da je u pitanju još jedna improvizacija gradskih vlasti.  Sedam dana pred kraj godine Grad nije mogao tek tako utrošiti 140.000 maraka na izgradnju vatrogasnog doma, niti su radovi tada bili izvođeni, kaže Borjan za “Direkt”.

“U primjeru utoška sredstava od protivpožarne zaštite vidimo da se novac građana Trebinja troši bez plana, bez ikakve kontrole i uz grubo kršenje zakona. Očigledno je da gradska uprava nije mogla potrošiti 140.000 maraka šest dana pred novu godinu. Naravno da to nije prvi put, sjetimo se nabavke nekoliko službenih vozila lada, čija nabavka nije ni postojala u planu javnih nabavki Gradske uprave, a one su, ipak, kupljene. To je ono što je očito i vidljivo i o čemu postoji trag, ali zamislite koliko novca iz budžeta Grada Trebinja ode ispod ruke i slije se u crne fondove SNSD-a i iskoristi za kupovinu glasova na sljedećim izborima”, kaže Borjan za “Direkt”.

Za Borjana je sumnjivo i to što je Grad požurio da odluka što prije stupi na snagu, pa je navedeno da će se to desiti narednog dana po objavljivanju odluke u Službenom glasniku Grada Trebinja. U suprotnom bi ušli u sljedeću, 2020. godinu.

U obrazloženju skupštinske odluke je navedeno da se sredstva koja su ostvarena po osnovu primjene Zakona o zaštiti od požara mogu koristiti samo saglasno Planu koji usvoji Skupština. To znači da se sredstva nisu nikako mogla potrošiti ranije.

Isti dan je usvojen Plan i za 2020. godinu, kojim je, takođe, predviđeno da sredstva budu utrošena na rekonstrukciju vatrogasnog doma. Taj iznos za 2020. godinu je 105.000 maraka. Za utrošak sredstava u 2020. godini odluka će stupiti na snagu tek osam dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku Grada Trebinja.

Na upit koji je „Direkt“ poslao načelniku Odjeljenja za opštu upravu Grada Trebinja Nenadu Milićeviću, koji je obrađivač odluke, do objave ovog teksta nije stigao odgovor.

Šta to bješe plan?

Da planovi nisu tu da se dosljedno poštuju, bar kada je Grad Trebinje u pitanju, utvrdio je i revizorski izvještaj za 2018. godinu.

Naime, grad je za 2018. godinu planirao nabavke ukupne vrijednosti od 5.076.207 KM bez PDV-a. Prema sačinjenom izvještaju o realizaciji, u toku godine provedene su javne nabavke u vrijednosti od 5.275.620 KM bez PDV-a, što je za skoro 200.000 maraka više od planiranog.

Revizija je ukazala da je Grad prihvatao cijene ponuda koje su znatno veće od navedenih u tenderskoj dokumentaciji.

Tako je za izgradnju javne rasvjete planirano 170.940 maraka, a prihvaćena je ponuda grupe ponuđača firmi „Segment“ i „Porobić“ iz Trebinja u iznosu koji je skoro 100.000 maraka veći – 270.824 KM.

Nabavka i ugradnja LED svjetiljki planirana je sa 333.333 KM, a prihvaćena je ponuda firmi „Lotexa“, vlasnika kandidata za odbornika ispred SNSD-a Nenada Crnogorca, i „Elektro tima“ u iznosu od 393.790 maraka.

Revizija je ocijenila da Grad nije poništio postupke javnih nabavki shodno članu 69. Zakona o javnim nabavkama BiH.

Planom javnih nabavki nije bila predviđena ni izgradnja atletske staze, ali je za nju, ipak, izdvojeno 804.068 maraka, a u tenderskoj dokumentaciji je bilo ponuđeno 760.683 KM.

U postupku dodjele ugovora putem otvorenog postupka, pregovaračkog postupka sa objavom obavještenja o nabavci i konkurentskog zahtjeva za dostavu ponuda, gdje je kriterij najniža cijena ponude, Grad nije predvidio provođenje e-aukcije, kako je definisano članom 10. Pravilnika o uslovima i načinu korištenja e-aukcije. Grad je proveo više direktnih sporazuma za isti predmet nabavke, te je premašio vrijednosni razred za primjenu direktnog sporazuma kod nabavki: izgradnje, rekonstrukcije i nabavke materijala za javnu rasvjetu (766.245 KM), promotivnog materijala, promotivnih kataloga, poklon paketa za učenike (31.611 KM), izgradnje i održavanje oborinske odvodnje, kanala i kanalizacije (85.114 KM), sanacije i nasipanje makadamskih puteva i krpljenje udarnih rupa na asfaltu (48.686 KM), adaptacije kancelarijskih prostorija, rekonstrukcije i sanacije poslovnih prostora, molerskih radova (124.851 KM), nabavke kompjutera, kompjuterske opreme, mreže i pripadajuće opreme (61.327 KM), izrade projekata, UT uslova i tehničkog prijema zgrada, te okolnog uređenja zgrada (64.181 KM), izrade projekata vezanih za saobraćajnice i uređenje javnih površina (54.163 KM) i izrade projekata vezanih za ekološke dozvole i elaborata energetske efikasnosti (21.819 KM)“, ocjena je revizije rada Gradske uprave.

Iako je preporuka revizora da gradonačelnik osigura poštovanje Zakona o javnim nabavkama BiH, vidljivo je da ni u 2019. godini nije bilo puno bolje, pa neke javne nabavke nisu realizovane u skladu sa prvobitnim planovima.

Tako je, umjesto planiranih 427.350 maraka (krajem decembra 2018.) za izgradnju zgrade na Trgu slobode Grad Trebinje sa firmom „Porobić“ iz Trebinja sklopio ugovor vrijedan 537.199 maraka. Tender je, na planiranu vrijednost, raspisan krajem februara 2019. godine, a ugovor na znatno višu cijenu sklopljen u junu iste godine. Iako zakon predviđa da je ugovorni organ dužan poništiti postupak javne nabavke kada su cijene svih prihvatljivih ponuda znatno više od osiguranih sredstava za predmetnu nabavku, Grad to nije učinio. Firma “Porobić” jedina je i dostavila ponudu.

Oko 5.000 maraka više Grad je izdvojio za nabavku kancelarijskog materijala nego što je to bilo predviđeno planom javnih nabavki, a nešto više od planiranog plaćena je i nabavka paketa za prvačiće.

„Direkt“ je ranije objavio i kako je Grad najprije nabavio i postavio novogodišnji nakit, pa tek onda raspisao tender za njegovu nabavku. Nabavka novogodišnjeg nakita je, prema planu, trebala biti u periodu avgust-oktobar i namjera je bila da novi nakit bude spreman za doček 2020. godine, a ne kako su se kasnije pravdali, tek za sljedeću, 2021. godinu.

Trebinje: “Segment” najbolji na tenderu za nabavku novogodišnjeg nakita

Korupcija ili nesposobnost, trećeg nema

Marin Bago iz mostarskog Udruženja „Futura“ za „Direkt“ kaže da ako se desi da nešto bude plaćeno više nego što je planirano, onda je u pitanju ili korupcija ili neznanje i nesposobnost.

„Ako ste planirali 100.000 maraka, a potrošili na tu stavku 200.000 to je onda protivzakonito. Vi znači, onda, nemate pojma o planiranju ili je u pitanju korupcija. Kako ćete potrošiti ono što niste planirali i kako ćete to uzeti i od koga? Nije budžet bezgraničan. Ako ste vi nešto planirati, neku stavku, neku aktivnost, to znači da ste vi dobro istražili koliko novca za to treba“, pojašnjava Bago za Direkt.

Marin Bago (Foto: Dnevni list)

Kaže da se kalkulacije mogu desiti u slučaju nekog poskupljenja ili pada cijena nekih proizvoda, ali za to treba da postoji realno opravdanje, što bi trebalo biti opravdano rebalansom budžeta.

Kršenje zakona u oblasti javnih nabavki, ocjenjuje on, postala je svakodnevnica u BiH, a zabrinjava to što su građani na sve postali ravnodušni i što se izlazak iz zakonskih okvira više ne smatra skandaloznim.

„Mi to sad prihvatamo, jer pravosuđe ne reaguje. Ako revizor ukaže na nepravilnost, onda bi pravosuđe po službenoj dužnosti trebalo to provjeriti, ali oni to najčešće ne provjeravaju. U stvari, to ne provjerava više niko. Boljka našeg društva je to što pravosuđe gleda šta se dešava, a ne radi ništa. Ako se i izvrši pritisak onda će gledati da se maksimalno odugovlači i da se ne uradi ništa. To pravna država nije, niti je to sloboda, niti dobro upravljanje našim finansijskim interesima. Kad niko ne reaguje, onda malinar nabavlja respiratore“, zaključuje Bago za „Direkt“.

direkt-portal.com