Afera s digitalizacijom u BiH: U žalbama se spominje falsifikovana dokumentacija!

Povezani članci

• Početak kraja EPBIH: Kineski kredit, Sberbank-a i negativan revizorski izvještaj Aleksandara Džombića
• Korupcija nikada vidljivija kao ove godine: BiH nazaduje, pokazalo istraživanje TI
• Uloga letve i vodopada u gradnji mini HE koja je na čekanju 15 godina
• Elektroprivreda RS tri od četiri javne nabavke sklopila direktnom pogodbom!
• KAKO SE FAHRUDIN SOLAK PRIPREMIO ZA PANDEMIJU: Niti jedna marka za zaštitu od virusa, dva miliona za opremu i projekte
• Bileća: Načelnici s privatnim firmama lakše do javnog novca

Uredu za razmatranje žalbi predata dokumentacija: Kako je hrvatski regulator mogao izdati potvrdu i zašto ponuda na CD-u nije otvarana tokom postupka evaluacije? Šta kažu iz Ministarstva, a šta ponuđači?

Piše: A. Dučić

Prema dokumentaciji koja je predata Uredu za razmatranje žalbi BiH, odluka Ministarstva komunikacija i prometa BiH od 18. jula, kojom se posao digitalizacije javnih RTV servisa u našoj državi za 25,8 miliona KM (bez PDV-a) povjerava grupi ponuđača Sirius 2010 Banja Luka – Odašiljači i veze (OIV) Zagreb, ima niz teških inkriminacija, saznaje Fokus.ba.

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača je navedenog dana potpisao državni ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto, a nakon što je Komisija za provođenje postupka javne nabavke opreme za digitalni prijenos i emitiranje provela ovu proceduru.

Akt HAKOM-a

Najteži navod o počinjenim nezakonitostima, koji je sročen u žalbi konzorcija u sastavu MIBO komunikacije Sarajevo – Roaming Networks Sarajevo – UNIS telekomunikacije Mostar – Flame Data Technologies Rumunija, odnosi se na to da je jedan član izabranog konzorcija – OIV Zagreb, predao falsifikovane dokumente koji se odnose na ispunjavanje uslova iz tehničke i profesionalne sposobnosti.

Kako se navodi u žalbi, utvrđeno je da je OIV sam sebi izdao izjavu o ispunjavanju uslova, konkretno o izgradnji DVB-T2 mreže, odnosno projektu digitalizacije na nivou Hrvatske.

Faksimil dijela odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača

I ne samo to, kako se navodi u žalbenom dokumentu, OIV je priložio potvrdu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), izdatu 7. februara ove godine, da je uredno završio ovaj posao iako navedeni regulator ovakvu vrstu potvrda ne može izdati s obzirom da izdaje potvrdu samo za frekventni spektar. Uvidom u sve ugovore HAKOM-a u posljednjih pet godina, ističe se u žalbi, vidljivo je da nikakav ugovor o nabavkama s OIV-om nije potpisan.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH u svom izjašnjenju je navelo da nije imalo razloga sumnjati u akt HAKOM-a za kojeg navode da je uredno potpisana i protokolisana, a što, tvrdi žalitelj, uopće nije bio ni predmet osporavanja ovog dijela ponude.

Nadalje, teži inkriminirajući navod konzoricija, koji se žalio Uredu za razmatranje žalbi, odnosi se na sumnjive radnje u vezi sa zaprimanjem dokumentacije izabranog ponuđača na CD-u.

Kako tvrdi strana koja se žalila, u samom zapisniku stoji da su oba CD-a dostavljena na posljednjoj stranici i kopije i originala drugog dijela ponude bila neotvorena do dana kada je žalitelju omogućen uvid u materijal. To, kako stoji u žalbi, znači da ugovorni organ (Ministarstvo) uopće nije ni evaluirao ponudu ponuđača kojeg je izabrao, te je postavio pitanje na osnovu čega je ponudu konzorcija Sirius – OIV vrednovao kao najbolju.

Kršenje ZJN-a

Također, kršenje člana 69. Zakona o javnim nabavkama BiH konzorcij koji se žalio vidi u tome što je Ministarstvo prihvatilo ponudu koja je za 53.469 KM iznad cijene samog tendera. U svom odgovoru Ministarstvo je navelo da ovaj iznos ne predstavlja znatno veću cijenu pravdajući se da je Vijeće ministara BiH na sjednici od 16. juna donijelo odluku kojom ukupnu vrijednost projekta digitalizacije povećava za 63.000 KM!

Međutim, žalitelj je u svom izjašnjenju postavio pitanje na osnovu čega se određuje „neznatno veća cijena ponude“, te da je riječ o subjektivnoj volji ugovornog organa, a ne o primjeni Zakona o javnim nabavkama. Inače, prema navedenom zakonu, ugovorni organ je dužan poništiti postupak nabavke ako su ponude više od procijenjene.

Faksimil dijela žalbe o falsificiranoj potvrdi iz Hrvatske

Kada je riječ o dijelu žalbenih navoda koji se odnose na Sirius 2010 Banja Luka, ističe se da je po pitanju uslova iz tehničke i profesionalne sposobnosti uočeno da su svi dostavljeni dokazi/certifikati izdati istog datuma, sa istim rokom važenja i datumom isteka, dok nijedan certifikat nema upisani referentni broj. Također, uočeno je da je za sve certifikate naveden isti djelokrug iako su namijenjeni za različite djelatnosti. U žalbi je zaključeno kako su certifikati izdati copy-paste metodom.

Ovo, međutim, nisu jedini žalbeni navodi sročeni u obimnoj dokumentaciji predočenoj Uredu za razmatranje žalbi BiH koji treba uskoro donijeti odluku o ovom predmetu. Fokusu je također predočeno flagrantno kršenje samog postupka evaluacije ponude na način da su pojedini članovi Komisije (čija imena nećemo objavljivati jer nismo uspjeli doći do njihovih stavova) nosili registre s ponudama pojedinim ponuđačima.

Zanimljivo je i to da je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH u aktu izjašnjenja na žalbe koji potpisuje ministar Forto navelo da se u odlučivanju „vodilo jedino i isključivo interesom države Bosne i Hercegovine i njenih građana, a prije svega građana ruralnih dijelova koji nemaju mogućnost konekcije na IPTV i kablovsku TV“, a ne Zakonom o javnim nabavkama BiH, čijim odredbama su se jedino trebali rukovoditi.

Faksimil dijela žalbe o neotvorenim CD-ovima na koju je bila ponuda

Glasnogovornica Ministarstva komunikacija i prometa BiH Majda Tatarević u izjavi za Fokus kazala je da se o ovom predmetu ne žele javno očitovati dok se ne okonča žalbeni postupak u Uredu za razmatranje žalbi BiH.

Odgovarajući na naš upit, iz HAKOM-a su naveli da su OIV-u izdali potvrdu o urednom izvršenju obaveza izgradnje DVB-T2 mreža, kojom su potvrdili da je OIV stručno i kvalitetno, u skladu s rokovima i u cijelosti, izvršio sve preuzete obaveze za projektiranje, izgradnju i upravljanje DVB-T2 mrežama digitalne zemaljske televizije u Republici Hrvatskoj. Navode da su to uradili u skladu s dozvolom za upotrebu radiofrekvencijskog spektra u frekvencijskom području 470-694 MHz za pružanje usluge upravljanja elektroničkim komunikacijskim mrežama digitalne televizije za multiplekse M1 i M2 na području Republike Hrvatske i L1 na lokalnim područjima.

– Navode o možebitnom falsificiranju i lažnim izjavama nismo u mogućnosti komentirati budući da nam dokumentacija koju spominjete nije dostupna niti smo upoznati s detaljima – kazali su nam iz HAKOM-a.

Stav SIRIUS-a

Iz kompanije SIRIUS 2010 Banja Luka, koji je nosilac konzorcija, očitovali su se na Fokusov upit te su naveli da su svi certifikati kojima se, kako ističu, garantuje kvalitet i ozbiljnost kompanije „Sirius 2010“, a koji su dostavljeni u ponudi, izdati u propisanoj proceduri od akreditovanog tijela za izdavanje certifikata. Njima se, kažu, potvrđuje ispunjenost traženih standarda u datoj oblasti certifikacije i oni sadrže sve što jedan certifikat treba da sadrži, između ostalog, i referentni broj na osnovu kojeg je moguće provjeriti valjanost izdatog certifikata.

Faksimil dijela žalbe o nezakonitom prihvacanju vece cijene

Fokus se obratio nizom pitanja i OIV-u. Potvrđeno nam je da su zaprimili naš upit, ali nam do zaključenja ovog teksta nisu dostavili odgovore. Ako ih budemo zaprimili, objavit ćemo ih naknadno.

Inače, BiH je bila dužna do juna 2015. godine ugasiti analogni televizijski signal, odnosno zamijeniti ga digitalnim. Četiri godine ranije Vijeće ministara BiH je projekat digitalizacije proglasilo kapitalnim projektom za BiH. Ni 12 godina kasnije taj projekat nije realizovan.

Od Hadžića do Forte

Još na proljeće 2014. godine počela je prva faza digitalizacije, koju je ozvaničnio tadašnji državni ministar za komunikacije Damir Hadžić. Njegov nasljednik Ismir Jusko 2016. izdao je testni nakog za digitalni signal u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru. Još 2017. godine raspisan je tender za drugu fazu digitalizacije koji je kasnije poništen. Priča se nastavila tek 2022. objavom tendera o nabavci opreme, upravo ovog o kome je ovdje riječ.

Fokus.ba ove godine objavio je tekst o izmjeni tendera nakon žalbe jednog ponuđača, a to je bila ukupno sedma izmjena ove javne nabavke! Naime, prvi put je ovaj tender raspisan 22. juna 2022. kada je na čelu Ministarstva bio Vojin Mitrović.

Tender je i lani završavao u Uredu za razmatranje žalbi. Slučajno ili ne, kako smo također objavili, na dan kada je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdio novi saziv Vijeća ministara BiH, a time i novog državnog ministra komunikacija i prometa Edina Fortu, dakle 25. januara, u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH potpisana je odluka kojom se (po šesti put) mijenja tender za nabavku opreme za digitalizaciju.

Praktično u posljednjim minutama svog mandata, tu odluku potpisao je sada već bivši zamjenik ministra Nedžad Branković.

fokus.ba