Čemu nama služi Prvi maj?
Izdvajamo
- Hrvatska nikada neće imati proleterski Prvi maj kakav ima Europa jer je Hrvatska zemlja po njihovoj mjeri, a ne po vašoj i mojoj. Mi smo njihovo roblje.
Povezani članci
- Iako im je nestalo 14,3 miliona KM: Vlada FBIH podržala sadašnji Nadzorni odbor Aluminij d.d. Mostar
- All inclusive funkcioneri
- Predrag Lucić: Mamić na udaru udbaša Cezara
- Božica Jelušić: VRATA DRUGOGA SVIJETA
- Lažni general Ivan Bobetko i istinski ratni zločini
- Podrška policajcima i zahtevi za smenu vrha RTS-a sa protesta u Beogradu
Foto: Anadolija
Sretan vam Međunarodni praznik rada braćo proleteri. Svima vama koji živite na ivici bijede, koje se iskorištava i beskrupulozno krade. Svima vama kojima je uništen život i budućnost, svima vama i vašoj djeci koja su vas zauvijek napustila. Sretan vam praznik braćo moja proleterska. Svima vama koji nemate apartmane i roblje ste svojih bogatih sugrađana. Sretan vam praznik braćo i sestre. Svima vama kojima je ova zemlja maćeha, a ne mati.
Diljem planeta, povodom praznika rada, održavaju se i najavljeni su protestni skupovi kojima je jedini cilj poslati poruku vladajućim oligarhijama i kapitalizmu globalno, da se konačno sjete radnika i njihovih prava. Radnika koji ih hrane u ovom robovlasničkom svijetu.
U Turskoj, naprimjer prije dvije godine uhapšeno je preko stotinu prosvjednika jer su fizički nasrnuli na kordone policije koja je po odluci vlade hapsila sve koji su gorljivo isticali svoje stavove. Pojačane kontrole rezultirale su ozbiljnim neredima, putevi ka trgu na kojem je bio prosvjed blokirani su zapaljenim kontejnerima, pristalice sindikata i opozicije uhapšeni su ili brutalno premlaćeni. 26 000 policajaca, tri jurišna helikoptera, vodeni topovi i preko sedamdeset oklopnih vozila ušlo je lani u četvrt Bešiktaš, u kojoj su bijesni radnici podigli barikade.
Po svim najavama, unatoč pandemiji, i ove godine očekuje se isto.
U Parizu, točnije u samom njegovom središtu, stotine demonstranata provalilo je na Prvi maj prije dvije godine zaštitni kordon policije, te je nekolicina došla i do samog ulaza u Parlament Emanuela Macrona tražeći da izađe i objasni bijesnim radnicima ekonomsku politiku koju vodi, tj. nove najavljene mjere o povećanju radnog vijeka i satnica. Polupani su prozori na više objekata u centru grada, sukobi su poprimili dramatične razmjere, razbijeni su i demolirani Mc Donalds objekti brze hrane, a prosvjednici s maskama i molotovljevim koktelima napali su zaštitne kordone policije.
Policija je upotrijebila vodene topove i suzavac, spušta se noć nad Parizom koji je doslovno gorio, svaka četvrt grada je bila u plamenu. Prvi maj se oduvijek, i u vrijeme globalne pandemije čekao sa zebnjom. Žuti prsluci najavljuju sutrašnji marš. Barikade, vodeni topovi, suzavac. Policija na konjima. Unatoč zabranama, Francusku danas očekuju prosvjedi, i oni neće biti mirni.
U maršu u centru Moskve povodom praznika rada okupilo se prije dvije godine preko 150 000 ljudi na Crvenom trgu tražeći od moskovskog Saveza sindikata jače i restriktivnije poteze. Na samom trgu došlo je do niza incidenata između prosvjednika i sindikalista, policija je reagirala suzavcem na „anarhističke grupacije“ kako je nazvala radnike koji su tražili na Praznik rada svoja prava.
Centrom Atene, istog dana, u nekoliko odvojenih povorki, blokiran je središnji dio grada. Javni saobraćaj, zatvorene žile kucavice grada, prosvjednici kamenjem i bocama napadaju policiju. Nemiri se šire diljem Atene, Beča, Madrida, Komunistička partija Austrije prihvatila je odgovornost za tadašnje nerede u srcu Beča.
Sofija, tj. Socijalistička partija povodom Međunarodnog praznika rada doslovno je bila pod opsadom policije, koja je na Trgu Aleksandra Nevskog napala prosvjednike koji su vikali da im je dosta mafije koja vlada njihovom zemljom i divljeg kapitalizma. U desetini gradova Njemačke, najviše u Berlinu, oko pet tisuća pristaša sindikalnih podružnica metalaca i auto industrije sukobilo se s policijom, kada su pokušali ući u zonu u kojoj nije najavljena trasa za povorku prosvjeda. Berlinom su odjekivali pucnji, suzavac, vodeni topovi.
Prvi maj, kako vidimo u Europi ‘slavio’ se malo drugačije nego kod nas. U Hrvatskoj, maloj zemlji koja taj dan iskoristi za izlete u prirodu, badminton i tradicionalni prvomajski grah.
U Hrvatskoj, povodom Praznika rada vazda iste slike. Prvomajski uranak, pitoreskna i idilična mjesta u prirodi, otvoreni nacionalni parkovi, besplatan grah i karanfili. Političari drže govore, sindikalni čelnici im plješću, badminton i pive što se hlade u obližnjem potoku. Još pandemija došla kao naručena. Da se provjetre apartmani, očisti roštilj.
Sretan vam Međunarodni praznik rada braćo proleteri. Svima vama koji živite na ivici bijede, koje se iskorištava i beskrupulozno krade. Svima vama kojima je uništen život i budućnost, svima vama i vašoj djeci koja su vas zauvijek napustila. Sretan vam praznik braćo moja proleterska. Svima vama koji nemate apartmane i roblje ste svojih bogatih sugrađana. Sretan vam praznik braćo i sestre. Svima vama kojima je ova zemlja maćeha, a ne mati.
Hrvatska nikada neće imati proleterski Prvi maj kakav ima Europa jer je Hrvatska zemlja po njihovoj mjeri, a ne po vašoj i mojoj. Mi smo njihovo roblje.
Zato dok uživate u prvomajskom uranku negdje u prirodi, i kusate njihov grah, pogledajte kako to rade naša braća u Europi.
Možda vam tada konačno dođe iz guzice u glavu čemu zapravo služi Prvi maj.