Predstavljen zbornik radova na temu: „Kada se sretnu feminizam i religija”
Povezani članci
- Saslušan novinar Žurnala
- Milorad Pupovac: Koliko je našeg stradanja u stradanju drugih, i koliko je stradanja drugih u našem stradanju
- Maca je zakucala, na pogrešna vratanca
- Adio šjor Bepo!
- DORH pokrenuo istragu protiv zapovjednika HVO-a zbog ratnih zločina nad Bošnjacima, detalji su mučni
- Zašto Hrvatska nikad nije istražila raketiranje izbjegličke kolone poslije Oluje?
Danas je u Biblioteci „Derviš Sušić“ održana promocija zbornika koji sadrži teorijska promišljanja o rodnoj ravnopravnosti „Kada se sretnu feminizam i religija“.
Pored urednice dr.sci. Medine Mujić, na ovu temu danas su govorili i autori radova u zborniku: islamska teologinja i feministkinja, istraživačica na Stanford Univerzitetu, prof.dr. Zilka Spahić Šiljak, prof.dr. Damir Arsenijević, novinar Nikola Vučić i student Nihad Suljić.
Ideja o zborniku nastala je nakon ciklusa seminara održanih u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova na temu Etos rodne ravnopravnosti. Cilj je bio, dekonstrukcijom religijskih narativa o antropologiji čovjeka, pokazati mogućim reduciranje stereotipnih shvatanja uloge žene i muškarca u porodici i društvu, te pokazati da sveti tekstovi nude okvir i za egalitarna čitanja rodnih odnosa.
Novinar Nikola Vučić, u toku svog izlaganja ističe da spomen feminizma i religije kao međusobno neisključujućih, obično izaziva otpor kod ljudi, međutim to je rezultat njihove neupućenosti i nespremnosti za preispitivanjem vlastite pozicije, predrasuda, stereotipa.
- Feminizam je, kako to kaže i bell hooks, za sve. To vrijedi i za vjernike i vjernice koji bi konačno trebali progovoriti o diskriminaciji žena unutar religijskih zajednica i pozivati se na univerzalnu poruku o sljedbeništvu jednakih, a ne slijepo vjerovati u pravilu patrijarhalnim liderima u svojim zajednicama, koji bježeći od feminizma, zapravo bježe od odgovornosti. Ako ne želimo da religija doista bude sinonim za segregaciju, isključivanje i netrpeljivost, onda moramo njezinu ulogu u društvu redefinirati, kazao je Vučić.
Učesnici seminara su bili nastavnici, studenti i aktivisti iz Tuzle, Sarajeva i Mostara. Inspirisani teorijskim promišljanjima, ali i praktičnim refleksijama rodnih pitanja u bh. društvu, odlučili su napisati kraće tekstove za ovaj zbornik i tako doprinjeti raspravama o rodnoj ravnopravnosti. Tekstovi su produkt interpretiranja vlastitih iskustava, promišljanja, ideja, viđenja i stavova kroz različite i zasebno tematizirane narative koji predstavljaju dijelove mozaika rodne politike u našem drušvu.
Profesorica Medina Mujić kaže da su tekstovi iz zbornika zapravo pokušaj propitivanja zadatih društvenih i religijskih (ne)utemeljenih normi i praksi koje još uvijek promiču hijerarhijsko ili, u najboljem slučaju, komplementarno razumijevanje odnosa žena i muškaraca.