Mitja Velikonja i Jurica Pavičić uoči drugog korčulanskog Foruma o nasljeđu i izazovima ljevice

Autor/ica 👤tačno.net 28.8.2019. u 09:18

Povezani članci

Forum za raspravu o izazovima i nasljeđu ljevice 2019

Mitja Velikonja: Balkan kao tragična avangarda Europe

“Sve ono, što danas čitamo, gledamo i doživljamo u Europi smo na Balkanu na žalost nedavno već doživili. Da se to neće završiti ovako tragično, ne smije biti samo nada, nego poticaj za angažman.”

Mitja Velikonja i ove nam se godine vraća, na što smo vrlo ponosni. Nakon što je prošle godine, a u skladu s prošlogodišnjom temom, govorio o politici ekstremnog centra u postsocialističkoj tranziciji, poznati slovenski kulturolog ovoga će puta govoriti o Balkanu kao tragičnoj avangardi Europe. Velikonja ne krije kako je oduševljen onim što je prošle godine doživio na KaP-u.

KaP: Kao prvo, kakvi su bili Vaši dojmovi nakon prošlogodišnjeg KaP-a?

Jednom riječju, sjajni. Vrlo mi je drago da se na raznim mjestima u nekadašnjoj Jugoslaviji organiziraju ovakve diskusije, koje ponovo otvaraju pitanja, za koja se čini, da su “na kraju povijesti” jednom zauvijek odgovorena. Preispituju danas neupitno, a to je haranje ideologija i politika etno-nacionalizma i neoliberalizma. A naročito mi je drago, da se ovakve diskusije vode na Korčuli, mjestu s povijesnom reputacijom ovakvih kritičkih razmatranja. Zato: svaka čast organizatorima – svakome posebno i svima zajedno.

KaP: Ove godine jedan od glavnih temata je budućnost Europske unije? U kojem smjeru vidite tu budućnost i kako riješiti glavne izazove s kojima se EU danas sreće?

EU je danas konačno izgubila iluziju, da je – da parafraziram znanu sintagmu – “riješena zagonetka prošlosti”, da će ulazak u nju kao čarobni štapić riješiti sve probleme i dileme kao cjeline i njenih članica, naročito ovih novih. Mesijanstvo EU se rasplinulo: ostane tvrdi rad njene demokratizacije iznutra i istovremeno izvana, sa cijelim svijetom. Ne možemo govoriti o blagostanju i kvalitetnom razvoju samo jednog kontinenta za cijenu iskorištavanja i ugnjetavanja drugih kontinenata, Trećeg svijeta. Dok neće biti pravde, neće biti ni mira: ni unutar Europe, ni u svijetu.

KaP: Vaša ovogodišnja tema o kojoj ćete govoriti na KaP-u je Balkan kao tragična avangarda Europe. Obzirom da se radi o dosta širokoj temi, možete li nam konkretnije reći u kojem smjeru će vaše predavanje ići?

Tema mog izlaganja će biti Balkan kao tragična avangarda Europe, a glavna teza je da se Europa danas, 2019, susreće sa sličnim tenzijama i tendencijama, kakvim se je nekadašnja Jugoslavija prije 30 godina susretala. Drugim riječima: sve ono, što danas čitamo, gledamo i doživljamo u Europi smo na Balkanu na žalost nedavno već doživili. Da se to neće završiti ovako tragično, ne smije biti samo nada, nego poticaj za angažman.

Jurica Pavičić uoči drugog Foruma o nasljeđu i izazovima ljevice

Teško da su vam promakle britke kolumne Jurice Pavičića koje su jedan od simbola Jutarnjeg lista već godinama. Rečenice u kojima neuvijeno progovara i kritizira i komentira političke i društvene aktualnosti većini se odmah usijeku u pamćenje.

Na KaP-u 2019. ćete imati priliku i osobno upoznati Pavičića koji će nam se pridružiti na tribini Jugoslavensko iskustvo i EU, te na predavanju ‘Kinematografija i modernizacija: slučaj socijalističke Jugoslavije’.

Kratko smo se čuli s njim, a nismo izdržali da ga ne pitamo malo i o predsjedničkim izborima.

KaP: Ove godine ste se odlučili pridružiti KaP-u. Što očekujete od cijelog događaja?

Očekujem da ću nešto naučiti. I hrvatsko i europsko društvo previše je uljuljkano, previše se drži “neupitnih” istina i formula, a iskustvo nas uči da njih lako otpuše veliki prevrat. Bilo bi dobro da na takav prevrat utječu misleći ljudi, umjesto da on utječe na njih.

KaP. Vidjet ćemo Vas kao sudionika na tribini Jugoslavensko iskustvo i Europska unija, a zatim ćete na predavanju govoriti na temu: ‘Kinematografija i modernizacija: slučaj socijalističke Jugoslavije’.
Na koji način ćete povući paralelu između Jugoslavije i EU?

Tu ima frapantnih podudarnosti- čak i onih formalnih: rotacijsko predsjedništvo, zemlja predsjedatelj, pravo veta… kad se pojavila Grčka kriza, najednom su se u Europi pojavili isti argumenti koje smo 1988. slušali u Jugoslaviji, samo što ovaj put akter nisu bili Slovenija i Srbija nego Njemačka i Grčka. Mislim da EU nije dovoljno proučila case study sloma SFRJ.

KaP: U Jutarnjem iz tjedna u tjedan komentirate aktualne političke teme. Pred nama je predsjednička kampanja, usudite li se prognozirati pobjednika?

Ne bi me iznenadilo kad bi to bio Miroslav Škoro- brrrr. Ali, za utjehu, u politici sam obično loš prognozer.

Vidimo se 20. rujna u Ljetnom kinu Korčula!
Kako je bilo prošle godine možete pogledati ovdje.