LIČNA KARTA KULTURE GRADA

Povezani članci

• 2. GITARIJADA „NA PUTU ZA JUG“ MOSTAR
• Na području HNK-a zabilježeno 10 požara
• Predstava Tatjane Debeljački
• Nedim Ademović: Legitimno predstavljanje ne postoji ni u Ustavu BiH niti u bilo kojoj državi svijeta
• OPERACIJA „JULIENNE“
• Zastupnik Dennis Gratz u posjeti Čapljini: „Zastupnik sam svih građana Federacije“

U galeriji Centra za kulturu promovisana je knjiga “Hronika kulturno-prosvjetnih sadržaja u Mostaru, januar-juni 2015.” autora Šemsudina Zlatka Serdarevića

Piše: Alija Behram

Nakon ranije izdate knjige o hronici kulturnih sadržaja tokom 1999. godine, najnovija knjiga predstavlja prirodan slijed i nastavak započete teme. Autor je želio otrgnuti od zaborava brojne programe iz svih grana umjetničkog svaralaštva pridodavajući im naučne simpozije, tribine, okrugle stolove i druge oblike javnih rasprava, smatrajući da sve to pripada kulturi u širem značenju te riječi. U uvodniku autor naglašava da je nastojao zabilježiti svaki detalj ne vršeći bilo kakvu selektivnu obradu.

Istaknuti teatrolog,  književnik,  publicist i hroničar Gradimir Gojer, hodajuća institucija,  kako su ga zbog enormno velike, vrlo složene i izuzetno kvalitetne produkcije nazvali, u svom obraćanju dao je slojevitu sliku današnjeg stanja u kulturi i odnosu institucija prema njoj, želeći posebno akcentirati ulogu pojedinaca u toj oblasti. Gojer je kazao da je Zlatko Serdarević višestruki stvaralac odnosno polihistor i da je to čvrst razlog zašto se u pravilu odaziva na pozive takvih ličnosti.

– Mi živimo jedno vrijeme anticivilizacije, vrijeme modernog barbarizma u kome su poništene sve vrijednosti. Nekulturni barbarizam ulazi na velika vrata u našu zemlju ali i u cijeli region. On  uništava ideje i začetnike ideja, uništava promišljanja, rekao je Gojer. Serdarević je moj brat po nesanici. Moja i njegova nesanica korespondiraju, samo na dvije osnove. Jedna je borba protiv primitivizma i pokušaj da se svi mogući kulturni tragovi sa ovog tla maksimalno utvrde i druga temeljnica sa koje on kreće, to je da bez ljudi kao nositelja kulturnog progresa mi ništa ne možemo. On pokušava da procese u kulturi zabilježi ali ponad svega doprinose pojedinih osoba. Ova knjiga je legitimacija kulture grada Mostara. Nije to samo slijed datuma i događaja, to je prije svega njegov odnos prema tim događajima, istakao je Gojer podsjetivši na riječi jednog mislioca koji je kazao da na našim prostorima ne postoji kultura sjećanja i kultura bilježenja i da ova knjiga potvrđuje pojedince kao ličnosti sa razvijenom osobinom bilježenja.

U recenziji knjige koju potpisuje mr.sc. Danilo Marić,  između ostalog stoji da će ova knjiga biti dragocjena za sve istraživače kulturne istorije Mostara.

“Pored predantno poredanih tragova mostarske kulture i prosvjete, u knjizi su dati i tragovi mostarskih umjetnika koji su rasuti van Mostara  i u široj regiji.  Išao je čak  dotle da je je posebno zabilježio datume smrti pojedinih umjetnika, smatrajući da će i ti podaci biti dragocjenost”, stoji u Marićevoj recenziji.

Ekrem Moca Dizdar, kao dobar poznavalac Serdarevićevog polivalentnog djelovanja na polju kulture istakao je njegove zasluge za oživljavanje gradske kulturne scene ali i sistematskog bilježenja pulsacija u raznim oblastima društvenog života. Ukazao je na vrijednost ovog izdanja u kome je sublimisao sve događaje često pribjegavajući citiranju predstavljača kulturnih programa kako bi čitaocima priuštio što zanimljivije detalje.

“Zlatko je svoj legat,  pažljivo, smjestio ispod krova porodične kuće,  u sokaku povrh Higijenskog zavoda, gdje sakuplja i demeti sve svoje zbirke i kolekcije. Uistinu, Zlatka Serdarevića, možemo, bez ustezanja, nazvati neumornim i tvrdoglavim atakerom u kreativnom djelovanju, iskrenom baštioniku kulturno-istorijskog nasljeđa grada i revitalizatorom svega vrijednog u njemu. Na svom putu komuniciranja sa urbanim prostorom i ljudima u njemu, putem plakata i dokumentarističkih izložbi iz svog fundusa, knjiga i publicističkih izdanja, često biva neshvaćen, pa čak izložen i podsmjesima. Međutim ovaj vitalni radoholičar, stand-up hroničar i vispreni borac za kulturni identitet Mostara, ne obazire se na negativna reagiranja New primitivaca u svom okružju, nego fanatično ide naprijed u svom traganju i predstavljanju, akcentirao je Moca Dizdar koji je i sam dao značajan obol postratnoj mostarskoj kulturi.

Autor je ukazao na kontinuitet bavljenja ovom temom koju će ubuduće razrađivati.

“Želio sam otrgnuti od zaborava brojne kulturno prosvjetne sadržaje u gradu na Neretvi kako bi budućim  istraživačima olakšao posao, jer ovdje se nalaze zabilježeni svi detalji o programima garnirani sa kratkim izjavama učesnika ili organizatora programa. Knjiga je prirodan slijed prethodne u kojoj sam obradio sadržaje u 1998. godini. Naravno da već pripremam novo izdanje sa ciljem da obradim cijeli postratni period”, kazao je na promociji autor knjige.

Na kraju izdanja nalazi se biografija autora, naslovi izdatih knjiga,  nagrade koje je do sada dobio, kao i selektivan izbor tekstova u časopisima i novinama.