ENGKnjiževno veče sa Tomislavom Esadom Babačićem
Sarajevski otvoreni centar i Književna mreža TRADUKI, u saradnji sa izdavačkom kućom Goga iz Slovenije organizuju Književno veče sa Tomislavom Esadom Babačićem
Nazad na početnu stranicu...
Kultura
Dz. S. Mill »On Individuality…«
Postoji jedan tip ljudske izvrsnosti drukčiji od kalvinističkog; shvatanje da je čovječanstvu njegova narav podarena u druge svrhe, a ne da bude poricana. »Neznabožačko samopotvrðivanje« jedan je od elemenata ljudske vrijednosti, upravo kao i »hrišćanska samozatajnost«.
KLUPSKI SUSRET S MUZIKOLOGOM BOJANOM BUJIĆEM
Glavna su područja njegova rada glazba u Engleskoj, Italiji i Dalmaciji od 14. do 17. stoljeća, estetika glazbe i glazba 20. stoljeća. Njegovo zanimanje za Schönberga inspirirano je dvojicom skladateljevih nekadašnjih učenika: Miroslavom Spillerom, jednom od Bujićevih učitelja u Sarajevu i njegovim
KULTURA I UMJETNOST
Oni mogu biti trenutni stimulans koji nam može u temelju promijeniti život, a naravno da za to moramo biti otvoreni i raspolagati odgovarajućim predznanjem. Europska prijestolnica kulture će dakle biti uspješna, ako budu mladi ljudi i nakon upisivanja u srednju školu i dalje posjećivali pozorišta, m
Kutijica olovnih slova
OSTALI SU BANKET U BLITVI KOJI POBOŽNO ČITAM JEDNOM GODIŠNJE I ZASTAVE KOJE TAKOĐE VALJA ČITATI JEDNOM GODIŠNJE. I JOŠ SVAČEGA JE OSTALO, ALI MENI IZ GLAVE NE IZLAZE POSLEDNJE REČENICE BANKETA: “KUTIJA OLOVNIH SLOVA, A TO NIJE MNOGO… ALI JE JEDINO ŠTO JE ČOVJEK DO DANAS IZUMIO KAO ORUŽJE U OBRANU
Dizajn otpora i nezavisne kulture
Izložbe “Dizajn otpora” Mirka Ilića i Miltona Glejzera te “Dizajn i nezavisna kultura u Hrvatskoj 1990-2010“ Dee Vidović i Maroja Mrduljaša, otvorene su u sredu i četvrtak u okviru konferencije „(Grafički)Dizajner: autor ili univerzalni vojnik“ koja se treću godinu za redom održava u Beogradu. Prva
Ko je ubio Aleksandra Velikog
Malo koji događaj u historiji je bio tako neočekivan kao smrt Aleksandra Velikog. Kralj je pokazao da ima ogromnu i neiscrpnu snagu tijekom dvanaest godina osvajanja i ratovanja u Aziji i izdržao je i najžešće borbe.
Bisage pune francuskog
Moto Frankofonije ove godine je obvezujući: ‘Le Français est l’affaire de tous’. Francuski je svuda oko nas i tiče se svih nas. Možda bi zato bilo vrijeme da se nadležni prestanu praviti Englezi, zasuču rukave i prionu na posao.
SUSAN SONTAG: PONOVNO ROĐENA – DNEVNICI I BILJEŠKE, 1947.-1963. (DOMINO, 2011.)
Kroz svoj književni, teorijski i aktivistički rad Sontag je uvijek stvarala alternativu – kao onda kada je 1993. otišla u Sarajevo i usred opsade grada režirala Beckettovu dramu U očekivanju Godota, s predstavnicima zaraćenih kao glumcima. Kroz opsesivno vođenje dnevnika činila je to isto, tražeći a
Martin Heidegger
Suvremeno mišljenje nužno zaostaje za filozofijom kojoj je uskraćeno djelovanje u tehnićkom, znanstvenom i industrijskom svijetu u kojem su međuljudski odnosi postali tehnićki. Ono što mišljenju preostaje jest naučiti kako da svjetske civilizacije prevladaju obilježavanje čovjeka kao tehničko – zna
Večer francuske i bh. poezije “Putovanje kroz francusku i bh. poeziju: od Hugoa do danas”
„Putovanje kroz francusku i bh.poeziju: od Hugoa do danas“ održaće se u petak, 30. marta 2012., u Ateljeu Figure (Danijela Ozme 12), sa početkom u 19:00 sati.
καλή ημέρα της ανεξαρτησίας!
”Nijedan filozof bilo gde u svetu, kada se pomene Grčka, ne može a da ne pomisli da je to njegova domovina.”(Hegel)
Maks Šeler: Položaj čovjeka u kosmosu
Upita li se obrazovani Evropejac što on zamišlja pod rečju čovjek, onda u njegovoj glavi gotovo svagda počinju da ce sukobljavaju tri posve nespojiva idejna kruga. Jednom je to misaoni krug jevrejsko-hrišćanskog predanja o Adamu i Evi, o stvaranju, o raju i padu. Drugi je grčko-antički misaoni krug,
O navodnom pravu na laganje iz čovjekoljublja
”Običajno načelo: dužnost je reći istinu, kada bi se uzelo bezuvjetno i pojedinačno, onemogućilo bi svako društvo. Za to imamo dokaz u veoma neposrednim zaključcima koje je jedan njemački filozof izveo iz toga načela, koji ide dotle da tvrdi: da bi laž u odnosu na ubicu koji nas pita da li je naš p
Christopher Hitchens: Kratka digresija o svinji, ili zašto nebesa mrze šunku
Ali, odluku šta u ovoj stvari treba činiti možemo doneti samo vodeći se razumom i saosećanjem koje ćemo usmeriti ka svim nama bliskim i srodnim bićima, a ne na osnovu bajalica oko logorske vatre iz Gvozdenog doba, gde su se u ime boga slavile mnogo gore stvari. »Svinjska glava na kocu«, govori nervo
Aleš Debeljak: Turski ‘izvozni artikl’
Pamuk nije dozvolio da ga ubjede, on govori iz osjećaja dužnosti koji tjera pisca da se suoči sa cjelovitom povjesnom pričom naroda kojem pripada, a pri tome je sve vrijeme u punoj mjeri svjestan da govoriti istinu znači izazivati društvenu stabilnost i kritizirati vođe čija se moć temelji na namet
