TITO, MAJCI
Aski, čijim je perom ispisana cijela ova zbirka. Duboko vjerujem da je njen struj u ovom instrumentu za odbravljenje moga srca bio presudan i da mi bez njega nikad, nikad ne bi uspjelo da za jedan dan napišem 23 (dvadeset
Aski, čijim je perom ispisana cijela ova zbirka. Duboko vjerujem da je njen struj u ovom instrumentu za odbravljenje moga srca bio presudan i da mi bez njega nikad, nikad ne bi uspjelo da za jedan dan napišem 23 (dvadeset
U djelu »Književnici o Titu« objavljenom 1982. u sarajevskom izdanju »IRO Veselin Masleša«, Mladen Oljača i Čedomir Radović objedinili su zapise, eseje i pjesme najistaknutijih jugoslavenskih književnika o Josipu Brozu Titu, njegovu životu, radu, ali i borbi za ukidanjem klasnih
|Foto: Violet Kashi – Flickr| Mirza Budimlić je već cijelih pet minuta prebacivao telefonsku slušalicu iz jedne u drugu ruku, vrteći se lijevo-desno u svojoj kožnoj Ikea stolici. S gospođom Renatom Tipsarić razgovarao je prije dva dana u restoranu Hotela
Zato je uticaj Velimira Stojanovića na teatarska kretanja u Sarajevu formirao jednu vrstu estetike, kako kod redatelja i glumaca, jednako tako i kod mlađih kritičara. S razlogom ću na ovom mjestu pomenuti kritičara čiji je, kazao bih, životni mentor bio
Premijera se očekuje sredinom juna, a posebna interesantnost vezana za ovaj projekat je da će on biti igran u galerijskim prostorima, ali i ambijantalno na obali Drine, u Goraždu (prvi dio predstave) i Novom Goraždu (drugi dio predstave). U Sarajevu
Radomir Konstantinović je u knjizi „Dekartova smrt“ samo preslikao svog oca, Mihaila Konstantinovića. Čuvao je ravnotežu. Ostajao je, dakle, dostojanstven. I to je bio on, u tom dostojanstvu kao očuvanju ravnoteže, on koji pokušava da odoli padu, na jednu ili
Jeste li primetili da je svaki dan ličnost za sebe. Kao ljudi, neki su samotnjaci, neki su obični, dosadni, neki su prosto radni ili sunčani. Ima dana kad mi niko ne napiše ni reč. Sedim sam, u svojim mislima, moja
Piše: Petar Fehir Najomiljeni zvuk svoj djeci u Lundu, gotovo raj za uši, jest melodija sirene sladoled-autobobila. Taj sporovozeći hladnjak nekoliko puta nedjeljno prošeta uskim gradskim uličicama. Na već ranije određenim mjestima zasvira poklič koji razvuče najširi osmjeh Noama i
Ovo je jedan skromni prilog borbi Dobra protiv Zla. Autor donosi nekoliko identikitova (fotorobota) koji nam pomažu prepoznati razna lica Princa Tame. Ovdje su navedeni samo demoni duga trajanja, aktivni u svijetu već stoljećima ili tisućljećima. Piše: Eduardo Galeano – Filozofski
Piše: Adem Garić Korida nešto više od šest milijuna očiju pase brda i livade dvadesetgodišnje otave i tri milijuna usta preživa ustajale mekinje sadašnjosti s priuzama za vratovima (na)riču bolje sutra šibe su bačene kandžije su u rukama
Piše: Gradimir Gojer U svijetu nije nepoznata, u kazalištima je dosta primjenjiva, a o isplativosti i da ne govorim (?!?) praksa da se, posebice u oblasti operne i baletne umjetnosti, nakon izvjesnog broja repriza i pauze u igranju pojedinih predstava
Foto: EPA Mislim da Mostar ima nešto čime se može i uistinu treba ponositi, a prema tome se odnosi kao nekoj sasvim nevažnoj i posljednjoj stvari: dovoljno je ući u prostorije Narodnog pozorišta i da vam suze krenu na oči
Esej o književnom aktivitetu Piše: Gradimir Gojer Nikola Vukolić je književni stvaralac vrijednog literarnoga opusa poglavito u oblasti poezije ali i književne kritike i esejistike, koju redovito objavljuje u listovima i časopisnoj periodici u BiH, ali i u Srbiji. Pokretač
Osvrtima promotora, Dine Mustafića, Ahmeda Burića i prof. dr. Sulejmana Boste, jučer je Bosanskoj kući na 27. Međunarodnom sarajevskom sajmu knjiga predstavljena knjiga “Nove pustolovine Don Kihota“, englesko-pakistanskog pisca, novinara i reditelja, Tariqa Alija. Izdavači su Internacionalni teatarski festival MESS
Foto: šg Knjiga Ruka iz krasnog Niotkud poetsko je ostvarenje koje će dotaknuti ono najbolje u vama, jer se bez sumnje radi o poeziji visokih dostignuća, na tragu onoga što je Sarić do sada pisao i dostojno renomea kojeg kao
Ono što posebno impresionira u ovoj poeziji to je upotreba govora, snaga riječi, tehnologija rada na jeziku koji zadržava prepoznatljivost, komunikativnost, ali i novu obličku organizaciju, i nove smisaone valencije. On ne voli toliko metafore, simbole ali želi da stvarnost,