Davor Špišić u tekstu objavljenom na portalu Telegram ,piše o knjizi ‘Libanon na Neretvi: kultura sjećanja i zaborava” u izdanju Centra za kritičko mišljenje i portala Tacno.net Piše: Davor Špišić- Telegram Početak pisanja ove knjige odgađao sam mjesecima. Štoviše, nekoliko puta sam
Oprosti na brljotinama, ustani s nje, tute mislim, nasmiješi se licu u ogledalu i reci mu ‘Smrt fašizmu’. Odgovorit će, vidjet ćeš! Iako u prvi mah, a meni se tako događa, lice nećeš prepoznati – ostarjelo se, a pamti se
Foto: Printscreen YouTube/ Gregoriani Zupany In memoriam Hristić je bio nepopravljivi eksperimentator i tragač u sferama nepoznatog i nesaznatog u muzici. Bio je intelektualac a ne zanatlija u umjetnosti. Produktivac a ne reproduktivac. Etičan, visokomoralan stvaralac, jedan od rijetkih koji je
Foto: tefl-iberia Na ovoj tankoj crti između beskrajnog i mogućeg, i ona je već odavno izgradila svoj dom, svoje utočište od velikih vatri često udruženim sa Velikom Glupošću. Tu je naučila da svijetovi u nama i oko nas ovise o tome kako percipiramo
FOTO: NTB SCANPIX TT NYHETSBYRÅN Uporediti dobitnike nobelove nagrade za književnost, na način kao što je to uradio Henrik Petersen, predstavnik Nobelovog komiteta, graniči sa poniženjem, najblaže rečeno. Autor Inga-Lina Lindqvist, Aftonbladet, Kulturna hronika Preveo Edin Osmančević Henrik Petersen opisuje
foto: story Jutros je u 87. godini u Zagrebu premino Branko Lustig (1932.-2019.), hrvatski filmski producent okrunjen s dva Oscara za rad na filmovima “Schindlerova lista” (1993.) i “Gladijator” (2001.). S obzirom na njegov bogati filmski opus teško je izdvojiti
Zemni raj/pakao zamijenila je ugledna hrvatska kritičarka, dramaturg i spisateljica Mani Gotovac, kćerka glumice Marije Danire, odlaskom u plavetnilo nebesnosti… Odnijela je sa sobom Mani tajne svih svojih kazališnosti, ali i dijelove ljubavi koje nije uspjela prenijeti na svoje knjige
Zastrašujuća je neosjetljivost na tuđu patnju i zaziranje od pomoći, te prešutno odobravanje militantnih rješenja na sve izmišljene i stvarne “ugroze”. Paranoja je u modi, samo se danas zove “oprez” i “nacionalna sigurnost”. Ponekad mislim kako je teško ostati na
Ljeto je. Dvijehiljadita godina. Jedna od seoskih plaža na Uni na potezu Bosanska/Srpska/Kostajnica-Bosanska/Kozarska Dubica. U vodi se traži spas od vrućine. Od rata je prošlo nekih pet godina i obala je razminirana, pa i nema tolike opasnosti od pogibije, bar
Već duže vremena čak i probosanskohercegovački orijentirani političari rabe riječ koja podrazumijeva življenje Bošnjaka, Srba, Hrvata, Židova, Roma i svih drugih građana Bosne i Hercegovine jednih pored drugih… Ta ogromna laž, koja se krije iza ove riječi, dolutale iz tuđmanovske
foto: G. Leber Na kraju krajeva, Saša Stanišić je zbog “mojih” danas to što jeste: njemački književnik, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, kao što su danas mnogi od nas: njemački naučnici, njemački sportisti, njemački privrednici, njemački konobari, njemačke sobarice i
foto: Wikipedia Georgij Paro je svojim bogatim režiserskim opusom ostao i nakon svoga zemnoga nestanka jedna od čvrstih okomica postgavelijanskog teatra, ali ne samo kazališne umjetnosti u Hrvatskoj. Bio je inovator, istraživač i eksperimentator upravo u doba kada su se
Robi K., kultna kolumna Viktora Ivančića, koja neprekidno izlazi već 35 godina, ponovno je sabrana na jednom mjestu u 5 knjiga, na preko 2500 stranica. Nakon rekordno brzo rasprodanog prvog izdanja sabranog, Altimejt edišna Robija K., izdavač Ex libris iz Rijeke odlučio je počastiti čitatelje s novim
Foto: DPA – Beograđani se 1944. raduju oslobođenju od nacionalsocijalističke okupacije Ivo Andrić dobio je 1961. Nobelovu nagradu za književnost za svoje romane o Jugoslaviji. Max Brändle o biografiji njegovog uzuzetnog životnog puta. Piše: Max Brändle Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović Tri
Knjiga Dobri ljudi u vremenu zla antropologa, kardiologa, dramaturga i spisateljice Svetlane Broz konačno je, poslije dvadeset godina od prvog izdanja, a nedavno je u Bosni i Hercegovini objavljeno i njeno šesto izdanje, koje ovih dana očekuje i susrete sa
Foto: FB Slika jučerašnja (Ljubuški 1992.) Sjediš u mojoj avliji, na mome kamenu. Potom, bereš moje smokve. I dok ti svježe mlijeko klizi niz prste, kazuješ mi da Bog nije postavio granice među ljudima, već ljudi sami. Slika današnja
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
