ENGFridrih Niče: Volja za moć
NIHILIZAM KAO POSLEDICA DOSADANJEG TUMAČENJA VREDNOSTI
Nazad na početnu stranicu...
Filozofija
Martin Hajdeger: Put ka jeziku
»Ne menjajući jezik u pogledu njegovih glasova, a još manje u pogledu njegovih formi i zakona —vreme posredstvom rastućeg idejnog razvoja, povećane moći mišljenja i prodornije osetljivosti često u njega uvodi nešto što on ranije nije posedovao. Tad se u istu ljušturu stavlja drugačije značenje; isti
Lešek Kolakovski: O svecima
Skeptici, nevernici ili religiozno ravnodusni po pravilu lakse zauzimaju cinicne stavove, lakse padaju u cinizam i lakse postaju gramzivi; takvi moraju imati posebne motive ili posebno duhovno raspolozenje, koje ne zavisi od religiozne tradicije ili je naizgled nezavisno, ako dolaze do necega sto dr
Žan – Žak Ruso: Društveni ugovor;
Pretpostavljam da su ljudi dospeli u položaj u kome prepreke koje ometaju njihovo samoodržanje u prirodnom stanju prevazilaze snage koje svaki pojedinac može da upotrebi da se u tome stanju održi. Tada to prvobitno stanjene može dalje da opstane; a ljudski rod bi uginuo kad ne bi promenio način živo
Kritički intelektualac i kraj povijesti
Autentični intelektualci, čak i kada su partijsko-politički angažirani, moraju čuvati svoju intelektualnu nezavisnosti i savjest, istupajući dosljedno za najšire demokratske slobode i protiv svih zločina i svih oblika nasilja, s koje god strane dolazili, jer se humani demokratski socijalizam ne može
Ideologija ili mišljenje
Misliti znači misliti vlastitom glavom, misliti neovisno o različitim ideologijama, kolektivnim predstavama i naslijeđenim misaonim uzorcima. Misliti znači odbaciti sve prepreke koje nam priječe dostup do stvari samih, do toga da stvari ugledamo takve kakve jesu, kakve nam se pokazuju same po sebi i
L. Kolakovski: Užas metafizike
Moderan filozof koji se nikada nije osjećao kao šarlatan tako je plitkouman da njegovo djelo, vjerovatno, I ne zaslužuje da se čita. Stoljećima je filozofija tražila svoju legitimnost odgovarajući na pitanja koja je naslijedila iz sokratovske i predsokratovske baštine, to jest, kako razlikovati real
Erih From: Izražavanje autoriteta
Autoritet moraju izražavati oni koji uzdižu djecu – željeli oni to ili ne — da bi ih zaštitili od opasnosti i da bi im pružili bar minimum uputa kako da postupaju u različitim situacijama. U patrijarhalnim društvima i žene su, za većinu muškaraca, objekti njihovog autoriteta.
Karl P. Popper – U potrazi za boljim svijetom!
Među najnovijima… Pokradeno s raznih strana, odasvud pomalo 13. Kako ja vidim filozofiju (ukradeno od Fritza Waismanna i jednog od prvih ljudi na Mjesecu)
Kritička teorija društva: T. Adorno, H. Markuze
Prije svega zapamti jedno, moje dijete. — Nemoral laži ne sastoji se u povredi sakrosanktne istine. Pozivati se na nju ima u krajnjem slučaju pravo ono društvo koje prema svojim prinudnim članovima ima takav odnos da traži da se otvoreno izjasne da bi ih onda moglo pouzdanije da sustigne. Univerzaln
Jirgen Habermas: Društvenoznastveni pojam krize
Organizacijski principi te vrste najprije utvrđuju mehanizam učenja o kojem ovisi razvoj proizvodnih snaga; oni, dalje, određuju prostor varijacija za interpretativne sisteme, koji osiguravaju identitet; i konačno, postavljaju institucionalne granice mogućeg porasta kapaciteta usmjeravanja.
Č. Darvin: Podrijetlo čovjeka
Netko tko bi želio riješiti pitanje je li čovjek preinačeni potomak nekog prethodnog oblika, vjerojatno bi najprije istražio varira li čovjek, bilo to i najmanje, u tjelesnom ustrojstvu I duhovnim sposobnostima, pa, ako bi bilo tako, prenose li se te promjene na njegovo potomstvo, u skladu sa zakoni
Bertrand Rasel: Reč, rečenica, sintaksa i drugi delovi govora;
Prilazim sada preliminarnom razmatranju pitanja: “Šta je reč?”. Ali ono što sada imam reći biće dopunjeno detaljnim razmatra¬njima, koja će uslediti kasnije.
Herbert Markuze: Čovijek Jedne dimenzije
Tehnološka racionalnost razotkriva svoj politički karakter kad postaje značajan posrednik bolje dominacije, kreirajući istinski totalitaran univerzum, u kome su društvo i priroda, duh i tijelo držani u stanju permanentne mobilizacije za njegovu odbranu.
J. Habermas : Čemu još filozofija !?
Filozofija, kakva bi poslije svega jedino bila još odgovorna, ne bi više smjela zamišljati da je dorasla apsolutnome, dapače, amorala bi sebi zabraniti pomisao na to da ga ne izda, a opet ne bi smjela dopustiti cjenjkanje oko emfatičnog pojma istine. To proturječje njezin je element.«1
Erih From: Umijeće ljubavi ~ Imati ili biti
Je li ljubav umijeće? Ako jest, ona zahtijeva znanje i trud. Ili je ljubav ugodno osjećanje koje se rađa slučajno, nešto što čovjeka »obuzme« ako ima sreću? Ova mala knjiga se zasniva na prvoj pretpostavci, dok danas većina ljudi nesumnjivo vjeruje u drugu. Činjenica je da ljudi ne smatraju ljubav n
