Ima nekoliko istorija filozofije koje su pisali indijski mislioci. Skoro svi docniji komentatori diskutuju o drugim učenjima sa svojih sopstvenih gledišta. Na taj način se dešava da svaki komentator daje neku sliku o drugim gledištima. Katkad se prave svesni pokušaji da se obradi više sistema jedan
Zašto se čudiš što su dobri ljudi izloženi opasnostima da bi očvrsnuli? Čvrsto I jako je samo ono drvo koje vetar često šiba: pod naletom se krošnja skuplja a korenje čvršće vezuje za zemlju. Slabašno je drveće koje je izraslo u pitomoj dolini. Zato je za dobre ljude, ako hoće da budu neustrašivi, k
„Kada svaka moguća ljudska nesumljivost i verovatnost govore o nemogućnosti“, tada započinje nova, ne više umna, već “bezumna borba za mogućnosti nemogućeg“ . Ova borba i jeste ono što Kjerkegor zove egzistencijalističkom filosofijom –filosofijom koja ne traži istinu od Uma s njegovim ograničenim mo
Naučite već jednom da se smejete preko sebe samih! Uzdignite srca vaša, o vi dobri igrači, u vis sve više! A.li ne zaboravite mi ni na dobri smeh! Ovu krunu nasmejanoga, ovaj venac od ruža: vama, braćo moja, dobacujem venac taj! Ja sam smeh proglasio svetim; o vi viši ljudi, naučite mi se – smejati!
Arapska filozofija je jedan od glavnih puteva kojima je Aristotelova filozofija dospela u zapadnu Evropu; ali, veliki filozofi srednjovekovnog islama (Averoes, Avicena) nisu bili samo interpretatori i komentatori već u velikoj meri i originalni mislioci. Islamska filozofija je bila povezana s filozo
Suvremena diktatura svjetonazora utemeljena je na pretpostavci da se s duhom i duhovnim životom može postupati na isti način kao i s materijom i materijalnim životom, da duh, misao i kulturno stvaralaštvo podliježu istoj organizaciji države kao i politički i ekonomski život. A to uvijek znači da se
h, ne treba gubiti nikada iz vida da su sve stvari ovoga sveta prolazne I netrajne! Juče je čovek bio prosta I sveža klica, a sutra će već biti mumija ili pepeo. Treba, dakle, preći taj krajnji trenutak našeg života shodno našoj prirodi I treba se pustiti, treba se potčiniti našem raspadanju, tiho I
A kad mu je Albert Camus rekao: ”Sada se morate uključiti u tok ideja”, pomislio je: ”Odjebi!” ”Shvaćate, on će meni dijeliti lekcije, svojom kulturom učitelja”, povjerava se on Liiceanuu; ”pročitao je ponekog pisca, ali nema ni mrve filozofske kulture i on mi kaže: sada… kao da se obraća đak
Ni pustinja ni kocka nisu slobodni prostori: to su ograničeni, koncentrični prostori, s rastućim intenzitetom ka unutra, ka jednom središtu: duhu kocke ili srcu pustinje-od pamtiveka povlašćenom prostoru u kojem stvari gube senku, u kojem novac gubi vrednost i u kojem izuzetna retkost tragova i onog
Ako su mediji i obrazovanje organizirani tako da potkopavaju demokratske vrijednosti, učinkovito je demokratsko društvo iznimno teško zamislivo. Stoga su javne rasprave o obrazovnim i medijskim politikama ključne za raspravu o prirodi demokracije u bilo kojem društvu.
Istorijske paradigme uostalom i ne bi vredele mnogo da se ne »prelamaju« u društveno-političkim okolnostima našega vremena
Čovjek ne voli slušati ο krivnji, ο prošlosti, ne tiče ga se svjetska povijest. On jednostavno želi prestati patiti, želi izaći iz bijede, živjeti, ali ne i razmišljati. Raspoloženje prije sugerira da bi čovjek nakon tolike užasne patnje trebao biti nagrađen, u svakom slučaju utješen, a ne da mu se
Deset i po decenija nakon “Osamnaestog brimera Luja Bonaparte”, šest decenija nakon pomenutih makartijevskih didaktičkih priloga, i samo dve decenije nakon novog talasa makartizma, dok se razočaranje do nedavno očaranih širi, čini se da bi trebalo napraviti EPP-film novog naslova “Kako prepoznati ka
U poređenju sa Sovjetskim Savezom i drugim „realno postojećim socijalističkim zemljama“, filozofi u Titovoj Jugoslaviji uživali su relativno veliku slobodu mišljenja i raspravljanja. Tako se, recimo, od septembra 1965. u Zagrebu dvomesečno pojavljivao folozofski časopis Praxis, koji je od 1966. trom
Orfejev ubilački zaborav, Uliksovo okovano iščekivanje, to je samo biće jezika. Kada se jezik definisao kao mesto istine i kao veza vremena, za njega je bilo apsolutno pogubno to što je Epimenid Krićanin tvrdio da svi Krićani lažu: povezanost ovog govora sa samim sobom razrešavala ga je od svake mog
Filozofsko-psihološki zasadi tradicionalne istočnoazijske umjetnosti Sumiye slikarstvo proističe iz celokupnog zen-budističkog Weltanschauung-a i izražava jedinstvo papira kao materijala, slikarskog poteza perom i slikara sa univerzumom, sa praosnovom ili prabićem. Zbog toga tu nema onog “tvrdog” slikarskog rada koji može trajati
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
