Petar Jeleč: I Crkva treba ustati protiv Trećeg entiteta

Povezani članci

• Delegacija GO SDP BiH Mostar položila cvijeće na spomen obilježje u Grabovici
• Iz OHR-a poručeno Dodiku: Igraš se sa mirom
• Irma Baralija: Nemojte da Mostar bude samo scenografija sastanaka, to je grad najvećih političkih problema u regiji
• Naša stranka: Selman je personifikacija puta koji je izabrala SDA
• Nedžad Bašić: Novo lice globalnog terorizma
• Goran Sarić: Prijatelji su čuvari identiteta

Nakon kraćeg izbivanja iz javnog života, fra Petar Jeleč, jedan od vodećih intelektualaca u regiji, teolog i povjesničar te profesor na franjevačkom Filozofsko-teološkom fakultetu u Sarajevu, u razgovoru za naš portal osvrnuo se na aktualnu situaciju u BiH, obrate na političkoj sceni, Lagumdžiji, Dodiku, trećem entitetu, napadima pojedinih medija…

Razgovarala: Štefica Galić, tacno.net

1. Fra Petre, nije Vas dugo bilo u medijima, pa da Vas upitamo što se dešava i gdje ste „nestali“?

Nije baš da me dugo nije bilo u medijima: možda se radi o neka tri-četiri mjeseca odsustva iz javnoga života. Morao sam dovršiti puno zaostalih poslova i obveza koje su se nakupile i koje sam predugo odgađao. Između ostalog, trebalo je završiti i rukopis za knjigu koja bi se sljedeće godine trebala pojaviti u knjižarama u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Profil. Uostalom, nije dobro ni previše biti u medijima, jer je danas inflacija raznoraznih „analitičara“ koji se „razumiju“ u sve moguće teme i probleme koji muče današnji svijet, od atomske energije do globalnog zatopljenja, a ja sigurno ne spadam u takve „sveznalice“.

2. Pratite li našu političku scenu i kako komentarišete ove konstantne obrate u koalicijama?

Pratio sam sve što se događalo zadnjih mjeseci, iako, u nešto manjoj mjeri nego prije. Ovakvi obrati na političkoj sceni su svakako destimulirajući i zbunjujući za ljude koji danas teško spajaju kraj s krajem i od kojih su se naše političke elite potpuno otuđile.

3. SDP je raskinuo koaliciju sa strankama Platforme, dugo je vremena odbijao da u vlast uđu HDZ-i, a sada želi zajedno s njima praviti novu vlast u Federaciji? Što stoji u pozadini ovakvih obrata?

Bio sam jedan od onih koji su pozdravili osnivanje „platformaške vlasti“ i nepristajanje na logiku Dragana Čovića da su HDZ-i nekakvi „legalni i legitimni“ predstavnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Žao mi je što je taj sporazum krahirao, jer bi Hrvatima bilo znatno bolje da su HDZ-i barem četiri godine proveli u opoziciji. Nadam se da g. Živko Budimir, koji se zaista hrabro drži u svim ovim previranjima, neće popustiti pritiscima i da će spriječiti ulazak HDZ-a u federalnu vladu.

4. Kako gledate na ove poteze predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije i na njegov sporazum s Miloradom Dodikom?

Neprincipijelno ponašanje Zlatka Lagumdžije oko raspodjele vlasti u Federaciji dovelo je do loših izbornih rezultata SDP-a na prošlim lokalnim izborima, kao i gubitka nekih vrlo važnih načelničkih mjesta. Ovaj sporazum s Miloradom Dodikom će zacijelo dovesti do daljnjeg osipanja članstva SDP-a i rezignacije njegovih simpatizera. Među samim članovima SDP-a, pa čak i u samome vodstvu stranke, postoji stanovito nezadovoljstvo zbog ovakvog ponašanja Zlatka Lagumdžije, ali se očito nitko ne usuđuje poduzeti neke konkretne akcije da se nešto promijeni. Smatram da bi Zlatko Lagumdžija učinio puno dobra za svoju stranku kada bi je predao nekom drugom čovjeku od integriteta koji bi vodio odgovorniju politiku u BiH, jer je stranka poput SDP-a potrebna u našem bosansko-hercegovačkom političkom spektru. Zanimljivo je u svim ovim događajima zamijetiti i jednu upadnu činjenicu: dok su pri formiranju „platformaške“ vlasti prije dvije godine pojedini „ugledni analitičari“ ispisali mnoštvo tekstova o Zlatku Lagumdžiji i o njegovom sklapanju „neprirodnih koalicija“ s „ustašama i mesarima“, kako su pogrdno častili članove i simpatizere HSP-a i NSRB-a,  sada u potpunosti šute kada je Lagumdžija sklopio ovaj valjda „principijelni“ sporazum s Miloradom Dodikom. To samo govori i u kakvoj se mi „intelektualnoj“ baruštini danas nalazimo.

5. Što je štetno u tom sporazumu?

Ja nisam neki pravni stručnjak da bih mogao znati koje sve implikacije proizlaze iz ovakvog jednog sporazuma, no stavljanje sudstva pod političku kontrolu i stvaranje zatvorenih izbornih lista zacijelo ne donose ništa dobra našoj državi i idu na ruku njezinu daljnjem rastakanju. Uostalom, iskustvo nas uči da ono što pohvali Milorad Dodik sigurno nije u interesu države Bosne i Hercegovine.

6. Neki analitičari i danas ponavljaju kako su od rušenja aprilskog paketa stvari krenule nizbrdo i da ga je trebalo prihvatiti?

Čuo sam za takva razmišljanja s kojima se uopće ne slažem. Osobno u tzv. aprilskom paketu nisam vidio ništa dobro za našu zemlju, kao što uostalom ne vidim ni u ovakvom nakaradnom državnom uređenju u kojem sada živimo. Aprilski paket je išao na ruku Miloradu Dodiku, kao što mu ide i današnja politička situacija, pasivnost međunarodne zajednice, razjedinjenost bošnjačke političke scene i revno sekundiranje Dragana Čovića i Bože Ljubića njegovoj politici.

7. Postoji li mogućnost da Zlatko Lagumdžija pristane na ustupke Draganu Čoviću i Boži Ljubiću oko formiranja tzv. Trećeg entiteta?

Zlatko Lagumdžija je demantirao takve spekulacije i nadam se da se takav jedan sporazum neće realizirati. Ako do njega i dođe, treba na sve moguće načine i legalnim sredstvima spriječiti njegovu implementaciju u državnim institucijama. Treći entitet, to je valjda svima već odavno jasno, je želja Draga Čovića i Bože Ljubića da hrvatstvo u BiH svedu na teritorij Hercegovine i tamo naprave nahiju u kojoj će moći raditi sve što zažele, od smjena teta u vrtićima, do postavljanja rektora na sveučilištu i liječnika u bolnicama i u domovima zdravlja. I Katolička crkva u Bosni treba konačno jasno dići svoj glas protiv ovakvih Čovićevih planova dok ne bude kasno. Zbivanja u srednjoj Bosni tijekom posljednjih izbora konačno potvrđuju tezu da je Čoviću stalo jedino do Hercegovine – davno su on i HDZ otpisali Hrvate u tzv. RS-u, a uskoro će ista sudbina zadesiti i srednjobosanske Hrvate.

8. Neki dan u medijima je osvanula informacija kako su tokom sastanka između Čovića i Dodika u Mostaru pojedini HDZ-ovci u šali radosno zaključili kako bi i Dodik trebao voditi HDZ?

Oni očito i ne znaju da im se ta želja već ostvarila, jer Čović odavno vodi Dodikovu politiku i vjerno služi ostvarenju velikosrpskog projekta u Bosni i Hercegovini. Jadna je ona stranka i onaj narod koji u Miloradu Dodiku vidi pozitivnu političku ličnost. Mislim da mu opet ne gine Večernjakov pečat, ta „prestižna“ nagrada, još „prestižnijih“ novina.

9. Jesu li Hrvati u Bosni i Hercegovini ugroženi, na što često upozoravaju i pojedini crkveni predstavnici koji upozoravaju kako ovdje nitko nema pravo zabraniti nekome da se zove Hrvatom i katolikom?

Hrvati su Bosni i Hercegovini ugroženi kao i svi njezini narodi ovisno o tomu na kojem teritoriju žive. Tamo gdje su u manjini doživljavaju diskriminaciju, a tamo gdje su u većini oni diskriminiraju Bošnjake i Srbe. Da bi se to prekinulo, potrebno je sasvim novo državno uređenje i ukidanje i Federacije i Republike Srpske, a ne samo reforma Federacije kako to neki najavljuju. Hrvate pak najviše ugrožavaju njihovi politički predstavnici koji ih nemilice pljačkaju i iskorištavaju, kao što to rade i bošnjački i srpski političari s pripadnicima vlastitog naroda, sve pod navodnom zaštitom nacionalnih interesa. Pogledajte samo tu silnu imovinu, kuće, stanove i vikendice koje po BiH i Hrvatskoj imaju Dragan Čović i Božo Ljubić, a slična je stvar i sa bošnjačkom i srpskom političkom elitom. A što se tiče činjenice da netko nekomu u BiH zabranjuje da se zove Hrvatom i katolikom, to spada u red jeftinih demagoških floskula i širenja defetizma među običnim svijetom što zacijelo nikome ne treba.

10. Fra Petre, zbog ovakvih vaših stavova često ste na meti brutalnih napada pojedinih medija, bilo pisanih bilo nekih internetskih portala iz Hercegovine, koji vas nazivaju izdajicom hrvatskog naroda, crvenim fratrom, dajidžom… Neki su čak zazivali u pomoć kardinala Puljića i nuncija D’Errica da spriječe Vaš javni angažman?

Što se tiče takvih napada, nikad im nisam pridavao apsolutno nikakvu pažnju. Kao prvo, ne čitam uopće takve tekstove: od portala na našem području redovno pratim samo dva odlična beogradska portala (e-novine, peščanik) i još jedan u Posavini, te nekoliko lokalnih portala, s vremena na vrijeme. Inače, u životu čitam samo relevantne medije i autore od kojih imam nešto pametno naučiti, a mediji i portali koje spominjete jednostavno ne spadaju u domenu moga zanimanja. Kao što čovjek mora paziti na tjelesnu hranu koju uzima, tako mora voditi računa i o onome čime se hrani njegov duh. Neka takvi portali i dalje nastave pisati o meni štogod zažele, jer mi je do njihovih stavova i mišljenja stalo kao do lanjskoga snijega. Što se, pak, tiče naziva dajidža, pozivam autore te riječi da je i dalje primjenjuju na mene, jer mi je vrlo draga, još od ranoga djetinjstva.

Da, jedan je „ugledni“ hercegovački franjevac u polemici sa mnom zazivao u pomoć kardinala i nuncija, što je bilo više nego smiješno. S kardinalom su stvari odavno riješene na zadovoljavajući način: ja njemu, kao svom nadređenom biskupu, dugujem poslušnost u pitanjima vjere i morala, a što se tiče mojih društveno-političkih i povijesnih stavova i mišljenja, za njih nikome ne moram polagati račune, jer oni spadaju u domenu neotuđivog prava svakog građanina ove zemlje i predmet su mojeg zanimanja kao povjesničara i profesora. Svoje stavove uvijek izričem u svoje osobno ime, ne u ime Provincije kojoj pripadam niti Katoličke crkve, a s njima se svatko ima pravo slagati ili ne slagati – ja s tim nemam nikakvih problema. Što se, pak, tiče papinskog nuncija Alessandra D’Errica, u razgovoru s njim sam nedavno naišao na iskreno razumijevanje za svoj angažman u našoj javnosti, zbog čega mu ovim putem iskreno zahvaljujem i želim mu puno zdravlja i svako dobro na novoj dužnosti nuncija u Hrvatskoj.