Osvit Seferović: Heroji su ljudi koji žele bratstvo i solidarnost između Južnih Slavena

Povezani članci

• Božica Jelušić: Teatralnost unutar rezervata je dosadna
• Lagumdžija nosi breme borbe za BiH i treba ga podržati
• Svjetlana Nedimović: Nama diktiraju da brinemo za duše dok se vlasti brinu za nekretnine
• Čovjek se kune u Boga, a čini najvražija djela!
• Ismail Šehić: „Najviše su me motivisali ljudi i stvari koje mogu da uradim bez utjecaja drugih ljudi“
• Nerkez Arifhodžić: Prlićev projekat tronacionalnog ministarstva, stranački podjeljenog sada žanje plodove

Mostarac, Osvit Seferović, ugledni bh intelektualac. U Parizu je  studirao psihologiju, a zatim političke nauke.
Lider je Građanskog fronta  Ostalih, udruge građana koja teži promjeni Ustava i vraćanju građanskih prava građanima BiH koji ne žele pripadati nacionalnom trolistu.
Živi na liniji Mostar – Sarajevo – Pariz.
U intervju za tacno.net, govori o predstojećem popisu stanovništa te velikim planovima koje ima Građanski  front  Ostalih.

Možete li nam reći par riječi o Građanskom frontu Ostalih? Kako je nastao GfO?

GfO je nastao 2011. godine u Mostaru, okupljanjem nekolicine istomišljenika oko zajedničke ideje nepripadanja nametnutim nacionalnim identitetima (srpstvo, bošnjaštvo, hrvatstvo) i promišljanjem o građanskom kao primarnom identitetu, pogotovo u osjetljivoj zemlji sa teretom ratne prošlosti kao što je BiH. Osim kritike nacionalizma, jedan od fokusa djelovanja GfO-a je kritika svih izvitoperenosti tranzicijskog procesa. Sprega etno-nacionalizma i ekonomske tranzicije dovela je BiH u situaciju u kojoj se trenutno nalazi. Predlažemo, za one koji to žele,  meritokraciju i građanske svjetonazore kao alternativu trenutnim vrijednostima u društvu koje počinju i završavaju  u močvari etničke pripadnosti. Drugim riječima, zanimaju nas državljani BiH koji se ne osjećaju Srbima, Bošnjacima ili Hrvatima.

Kako zamišljate grupu građana iz reda Ostalih u odnosu na konstitutivne narode?

Pitanje Ostalih u BiH zahtijeva konstituisanje četvrtog ustavnog elementa. U trenutnom, dejtonskom uređenju, samo „ustavni presedan“ može riješiti problem Ostalih jer nas,  kao jednu heterogenu grupu, definišu upravo državljanstvo, i građanski svjetonazori, dok trolist definiše uglavnom etničko zaokruživanje teritorija. To su dvije nepomirljive pozicije. Pozitivnim presedanom bi se Ostalim  obezbjedila , između ostalog, kulturno-prosvjetna autonomija i pravo da biraju svoje predstavnike koji će ih zastupati u institucijama BiH. Ne tražimo ništa više od onoga što već imaju konstitutivni narodi.

Koliko po vašem mišljenju ima Ostalih u BiH?

Po posljednjem popisu iz 1991, Ostalih ima oko 8 posto od ukupnog broja bh. stanovništva, međutim, sasvim smo sigurni da danas ima mnogo više Ostalih, što je pokazao i probni popis stanovništva  za popis 2013. godine od prije nekoliko mjeseci, prema kojem Ostalih u BiH ima preko 30 posto. Svaki bh. državljanin i državljanka koji se eksplicitno ne izjašnjavaju kao Bošnjak, Srbin ili Hrvat automatski idu u grupu Ostalih: Bosanci i/ili Hercegovci, nacionalne manjine, Jugosloveni, regionalni identiteti, religijski identiteti… svi mi zajedno tvorimo grupu Ostalih u BiH.

Šta očekujete od popisa stanovništva u BiH u oktobru 2013?

Očekujemo upravo da se stane u kraj hipokriziji i da se zaustavi obespravljenost jednog dijela bosanskohercegovačkog stanovništva koji odbija etnički ključ kao dokaz konstitutivnosti. Podsjećam vas  da iza apstraktne priče o konstitutivnosti stoje veoma realne etničke kvote pri zapošljavanju u javnim službama, gradskim upravama, opštinskim vijećima, školama, univerzitetima, ministarstvima itd. Sasvim smo sigurni da je razlog odgode popisa iz aprila u oktobar 2013. godine panika vlastodržaca u vezi sa neočekivano velikim brojem Ostalih na probnom popisu, koji je tehnički, besprijekorno proveden,  što je potvrdio i EUROSTAT. Uostalom pogledajte samo prašinu koju dižu Sejfudin Tokić i njegove kolege iz predpopisne kampanje „Bitno je biti Bošnjak“ i sve će vam biti jasno.

Kako vidite rješenje pitanja Ostalih u BiH?

Konstitutivni narodi ne treba da se plaše, Bošnjaci, Srbi i Hrvati neće nestati, oni će ostati tu gdje jesu, na svojim pozicijama koje zastupaju već više od dvije decenije, od one famozne koalicije SDA-SDS-HDZ do danas. BiH će uskoro dobiti jedan četvrti konstitutivni element i tako postati puno bliža svojoj realnosti. Mislim da to nikoga ne bi trebalo vrijeđati, živjećemo u suživotu sa konstitutivnim narodima, kojeg je nametnuo nacionalizam, ali Ostali neće živjeti u svjetonazorima koje je nametnuo nacionalizam već u svojim sopstvenim svjetonazorima, a to je ogromna razlika.

Postoji li veza između političkog jugoslovenstva i Ostalih u BiH?

Postoji svakako. Naši heroji su istorijske figure sa ljevice i desnice koje su pokušavale kroz zajedništvo, bratstvo i solidarnost između Južnih Slavena osigurati unutrašnji mir i zaštititi domaće resurse od stranih imperija. Danas upravo živimo jedan istorijski momenat nedostatka takvih ideja na slavenskom jugu. Sve današnje države nastale raspadom Jugoslavije pokazuju na najbolji način nemoć da se zaštiti sopstvena populacija i nemogućnost otpora stranim korporacijama i interesnim grupama.

Kako ocjenjujete vaše šanse da se uspjete izboriti za svoja prava u trenutnom političkom momentu?

Vrijeme radi za Ostale, uopšte ne sumnjamo da u BiH, a i šire, dolazi red na nešto pozitivno i konstruktivno nakon već više od dvije decenije nacionalnog zaglupljivanja. Mislim da dolazi vrijeme da se ljudi koji pričaju isti jezik i imaju istu ili sličnu zajedničku istoriju ponovo upoznaju i prepoznaju.  Tek kada Ostali ostvare svoja ustavna prava i kada se malo glasnije bude čuo naš glas,  stvoriće se uslovi za pokretanje nekih novih procesa koji će nesumnjivo ukazati na vremensku rupu u koju nas je sve zajedno bacilo ništavilo balkanskih nacionalizama.