Zgrade koje dišu – Novi sustavi ventilacije

Povezani članci

• Fažana – od amfora do pašarete
• Misteriozni grafit krokodila uznemirio Flandriju
• Glavni grad BiH na UNESCO-ovoj listi kreativnih gradova
• BBC: Stari most u Mostaru među sedam svjetskih nepoznatih čuda
• Vjerska tolerancija u islamskoj Španiji
• Urbana katastrofa: španjolski gradovi prije i poslije buma nekretnina

Većina prirodnih sustava ventilacije bez poteškoća tijekom ljeta unose svježi zrak u zatvorene urede. Ali kada temperatura padne ispod 15°C  ili su isključeni ili se koriste grijači kako bi se ugrijao hladni zrak – rješenje koje zahtijeva mnogo energije.

Sada, Cambridge univerzitet nudi, Zgrade koje dišu, jer misli da ima bolje rješenje. To uključuje miješanje svježeg (ali hladnog) dolaznog zimskog zraka sa unutarnjim zrakom. Drugi je naravno mnogo topliji. Ovom kombinacijom se može proizvesti zrak koji je svjež, ali se uklanja hladni propuh koji je tipičan kod ventilacijskih sustava zimi.

“Većina tvrtki samo bacaju nepotrebno energiju na ovaj problem”, kaže David Wilkinson, direktor za financije. “(Ali) postoji ogromna količina topline koja se dobiva od stanara u poslovnim zgradama. Zašto ne iskoristiti tu energiju?”

Tvrtkina e-snop tehnologija, financirana u sklopu BP-a, koristi krovni snop (otvor koji može biti djelomično zatvoren kada su vanjske temperature niske) kako bi se omogućio ulazak hladnog zraka, te (niskoenergetski) 45W ventilator da ga miješa sa unutrašnjom postojanom toplinom. Prvi takav je komercijaliziran 2007. godine, koji je sada u funkciji na 65 zgrada u cijeloj Velikoj Britaniji, uključujući i bez-ugljične Crouch Hill škole u sjevernom Londonu, koje su dizajnirali arhitekti Penoyre i Prasad LLP, otvorene u siječnju 2013. godine.

Sustav košta isto kao i instalacija mehaničke ventilacije, ali potrošnja energija u uporabi je upola manja nego kod standardnih mjerila industrije. Unutarnja kvaliteta zraka je poboljšana.

Zgrade koje dišu su ušle u uži izbor za Ashden 2013. nagrade za energetske inovacije. Kao što direktorica-osnivačica Ashdena, Sarah Butler-Sloss kaže “građevinski proizvodi i usluge koje čine smanjenje emsije CO2 su realne i pristupačne te neophodne za borbu protiv klimatskih promjena”.

To je dio trenda koji se može proširiti vrlo lako. Skup ali dizajn koji je u razvoju, kao što je PNC bankarsko novo sjedište u Pittsburghu, pomažu podizanju profila prirodnim ventilacijskim sustavima. Neboder, koji treba biti završen 2015. ima dva sloja – vanjski koji radi kao vremenska prepreka, i unutarnji koji ima automatizirane otvore za zrak, drvene bedeme, i klizna vrata koja se ručno otvaraju da zrak uđe u zgradu.

Nije samo stvar zelenog dizajna. “To je ponajviše  pravac za slijediti”, kažu Penoyre i Prasad, Ian Goodfellow: “Nema smisla imati najzeleniju zgradu na svijetu ako je prekomplicirano za korištenje ili da ljudi prelaze preko sustava.” Za njega trening za krajnjeg korisnika, ponuđen od strane Soft Landings projekta za razvijanje i informiranje servisa za zgrade je “jednako važan”.

Napisao/la:  Lizzie Rivera thisbigcity

Uredila: M.G.

Ovaj članak izvorno je objavljen na web stranici održivi gradovi This Big City.