Zenički zrak – Brojna neispunjena obećanja nadležnih i probijeni rokovi

Povezani članci

• Zahvaljujući ženama Kruščice nakon skoro 18 mjeseci borbe poništene sve odluke za gradnju HE
• Arktik pozelenio zbog rekordnog otapanja leda
• Priroda i hrana su naše pravo
• Očaravajuća ljepota zaleđenog Bajkalskog jezera (najdubljeg jezera na svijetu)
• Tuzla bogatija za pet stotina novih sadnica drveća
• Sarajevo i jutros među najzagađenijim gradovima na svijetu

Udruženje Eko-Forum iz Zenice najavilo je održavanje protesta u ovom gradu u nedjelju 21. decembra, sa ciljem motivisanja građana za učešće u pokretanju tužbe protiv odgovornih za katastrofalno stanje okoliša u Zenici, ugrožavanje zdravlja građana i prikrivanje informacija o zagađenju zraka, vode i tla u Zenici. U posljednjih deset godina, od kada je Željezara Zenica nakon dokapitalizacije intenzivirala proizvodnju u Zenici je došlo i do rasta pojave nekih oboljenja koja su povezana sa aerozagađenjem. Tokom posljednjih godina zabilježen je i veliki broj neispunjenih obećanja koja se upravo mogu dovesti u vezu sa trenutnim stanjem zagađenosti zraka u ovom gradu.

Kako je za Istinomjer kazao predsjednik Eko-Foruma Zenica, Samir Lemeš, za stanje zagađenosti zraka u Zenici su praktično odgovorni svi nivoi vlasti, od Vlade FBiH do Općine, odnosno Grada Zenice.

Spisak odgovornih

Jedan od krucijalnih problema nastao je već nakon dokapitalizacije zeničke željezare, 2004. godine. Ugovor o dokapitalizaciji ove kompanije nikada nije javno prezentovan. Ovaj ugovor je, kako ističu u Eko-Forumu, definisao obaveze u smislu visine i rokova investicija, obima proizvodnje i broja zaposlenih, a aneksi Ugovora su trebali definisati aspekte zaštite okoliša. Međutim, niko sa sigurnošću ne može potvrditi šta je od navedenog i urađeno, s obzirom da je ugovor i dalje skriven od javnosti.

Dio odgovornosti leži svakako i na Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, koje je trebalo javno objaviti rezultate monitoringa emisija polutanata iz postrojenja za koja je ovo ministarstvo izdalo okolišne dozvole. Ovi podaci su dostupni samo “na zahtjev”, što je u suprotnosti sa zakonom, jer kako kaže Lemeš, nije moguće znati na šta se zahtjev može odnositi ukoliko ne znamo šta ovaj registar sadrži. Upravo zbog toga iz Eko-Foruma u novembru ove godine su zahtijevali da se ti podaci javno objave. Ovaj njihov zahtjev još uvijek čeka na odgovor Ministarstva. Softver za taj registar je nabavljen iz 2 EU projekta, ali podaci u registru se slabo ažuriraju, a ministarstvo i inspekcija ne reaguju na nedostavljanje podataka, iako su za to zakonom predviđene sankcije.

Pored toga, okolinske dozvole za pogone kompanije Arcelor Mittal izdate su sa velikim zakašnjenjem, a nisu uvažene ni primjedbe iz javne rasprave, niti urađena studija nultog stanja, pa je praktično nemoguće znati koji su efekti provedenih mjera. Dozvole za 5 pogona ove kompanije su već istekle, najveći projekti nisu realizirani, a kompanija za to ne snosi nikakve sankcije. Kako ističe Lemeš, u planu je izdavanje nove, kolektivne dozvole za cijelu kompaniju, čime će se dodatno stvoriti uslovi za prikrivanje nedostataka u proizvodnom procesu koji doprinose nekontrolisanom zagađenju.

Federalna uprava za inspekcijske poslove imala je obavezu da provede svakodnevne, nenajavljene kontrole rada postrojenja Arcelor Mittal Zenica, tokom i izvan radnog vremena, a posebno u danima nepovoljnih meteoroloških prilika. Uprkos brojnim zahtjevima iz Eko Foruma, inspekcija je vršila samo planske preglede te izricala minimalne kazne. U Eko Forumu tvrde da su tokom vikenda i noću ispuštanja polutanata najintenzivnija, a da niko iz inspekcije nije posjetio kompaniju u ovim periodima. U 2013. godini inspekcija je izrekla prekršajne naloge u iznosu od samo 4.500 KM, a u 2014. godini tek 3.300 KM.

„Na naše kritike, te su cifre lažno uvećalijavnim saopštenjem u kojem su nabrojali sve naknade koje kompanija plaća bez obzira na incidente, kao i prekršajne prijave koje sud može, a ne mora prihvatiti. Sve dok su kazne stimulativne za zagađivače, neće biti značajnih investicija u zaštitu okoliša“, kaže Lemeš.

Arcelor Mittal je trebao filtere ugraditi do kraja 2011. godine, no ugovor za njihovo instaliranje na pogon čeličane je potpisan tek u petak 19. decembra. Ugrađen je i sistem za otprašivanje na visokoj peći, ali je to, kako tvrde u Eko-Forumu, samo jedan od desetine pogona koji zagađuju okoliš. Filteri za aglomeraciju su bili ugrađeni 2010. godine i odmah po puštanju u rad su se pokvarili, a za to niko nije odgovarao. Pogoni koksare i energetike su zaboravljeni. Kompanija je rekla da su filteri preskupi i da im se ne isplati investirati u njih, a nadležno ministarstvo, umjesto izricanja sankcija, to toleriše.

Eko-Forum je u novembru 2013. godine zatražio od Federalnog ministarstva okoliša i turizma informaciju i podatke o emisijama iz Arcelor Mittala. Podatke su dobili, ali se kasnije ispostavilo da su oni netačni.

„Naime, naknadnom kontrolom dostavljenih podataka, koje vrši Federalni hidrometeorološki zavod, utvrđeno je da su iskazana drastična smanjenja emisija u odnosu na prethodnu godinu, iako na tim pogonima nije bilo nikakvih mjera ni projekata kojim bi se takvo smanjenje moglo postići. Na osnovu tih izvještaja naplaćuje se naknada za zagađivače, tako da se sumnja da je kompanija lažirala te podatke kako bi platila manju naknadu. Treba reći i da je mjerenje emisija vršila ista privatna firma koja je isporučila opremu za monitoring zraka Općini Zenica“, rekao je Lemeš za Istinomjer.

Primjera radi, željezara Trinec u Češkoj Republici je investirala 200 miliona eura u smanjenje zagađenja i namjerava investirati još 100 miliona tokom naredne godine, kako bi emisije prilagodila strogim EU propisima.

Iako Arcelor Mittal jeste najveći zagađivač zraka u Zenici, nije i jedini. Da bi se utvrdilo učešće i doprinos pojedinih zagađivača u ukupnom bilansu, zakonom je predviđena izrada registra, koji bi pokazao koliki su pojedinačni doprinosi industrije, saobraćaja, kućnih ložišta, malih kotlovnica i drugih zagađivača, a koji je trebao izraditi Zeničko – dobojski kanton. Kanton je početkom godine ovaj posao povjerio Metalurškim institutu, koji bi taj katastar trebao napraviti tokom naredne godine.

Općina, odnosno Grad Zenica, također snosi veliki dio odgovornosti za trenutno stanje. U Eko Forumu podsjećaju da je neobjavljivanje Izvještaja o stanju okoliša u Zenici za 2011. i 2012. godinu upravo bilo razlog protesta koje je ovo udruženje organizovalo još u decembru 2012. godine. Nakon protesta ovi Izvještaji su objavljeni, međutim još uvijek nisu objavljeni izvještaji o realizaciji dosadašnjih odluka, mjera i zaključaka u vezi zaštite okoliša.

Opština Zenica bila je nadležna i za nabavku i puštanje u rad sistema za monitoring kvaliteta zraka u ovom gradu. Sistem je nabavljen, ali su mjerne stanice postavljene na nereprezentativne lokacije, čime se prikriva stvarno stanje kvaliteta zraka. Prvi problem je, kako tvrdi Lemeš, to što mjerni uređaji nisu kalibrisani, a navodi i ostale neregularnosti kada je u pitanju postavka ove opreme.

„Mjerna oprema nije kalibrisana, tako da ne možemo vjerovati rezultatima. Čim se dese epizode nepovoljnih meteoroloških prilika, prekida se veza između mjernih stanica i servera za prikaz podataka, tako da građani nemaju koristi od uspostavljenog sistema. Da bi se proglasile epizode pripravnosti, upozorenja i uzbune, potreban je pouzdan, kalibrisan i kvalitetan monitoring, a to ovaj sistem nije. Treba utvrditi da li je odgovornost za te propuste na općini ili na privatnoj firmi od koje je oprema nabavljena i koja je treba održavati do maja 2015. godine“, ističe Lemeš.

„Isporučilac opreme je ili nestručan ili želi da ostvari ekstra profit, jer pojedine mjerne komponente uopšte nisu isporučene. Na primjer, nije logično da se koncentracije benzena skoro ne mijenjaju, a koncentracije SO2 variraju u ogromnim iznosima. Kalibracija i nabavka dodatne opreme bi riješila taj problem, samo je pitanje ko će to platiti. Drugi problem je u lokaciji mjernih stanica. Umjesto da budu postavljene na zemlji, u skladu s propisima, dvije stanice su postavljene na krovove zgrada, tako da njihovi rezulatti nisu relevantni. Ne treba mjeriti kvalitet zraka za ptice nego za ljude! Čak su i lokacije sporne, jer je jedna mjerna stanica smještena na suprotnom dijelu grada od željezare, dok područje sjeverno od željezare, gdje ima jako puno stambenih objekata, uopšte nije pokriveno mjerenjem“, kaže Lemeš.

Mjerenje kvaliteta zraka u Zenici preko 30 godina unazad vrši i Metalurški institut. Rezultati njihovog monitoringa razlikuju se od opštinskih i do 400%. Ilustracije radi,  mjerenja gradskog sistema za monitoring pokazuju 20 do 50 prekoračenja dnevnog prosjeka sumpor dioksida u Zenici, dok mjerenja Instituta pokazuju 110 do 130 prekoračenja tokom samo 6 mjeseci.  Inače,  dozvoljeno je prekoračenje prosječnih vrijednosti samo 3 dana godišnje, pa je, prema informaciji Grada Zenice granica emitiranja sumpor-dioksida prekoračena 6-16 puta, a prema Metalurškom institutu čak i preko 40 puta. No, ni ove ogromne razlike u rezultatima mjerenja nisu, pak, spriječile Općinu Zenica da usvoji obje informacije o emisiji štetnih čestica.

„Kad smo javno reagovali na uočene razlike, komisija za zaštitu okoliša Općine Zenica nas je optužila da smo tendenciozni, da iznosimo neistine, i da se od nas očekuje da “imamo više povjerenja jedni u druge”. Oni bi trebali znati da se povjerenje ne poklanja, nego ga treba zaslužiti. Oni ga dosadašnjim radom nisu zaslužili i ne vjerujemo im“, kategoričan je Lemeš.

Sa druge strane, u Službi za komunalne poslove i ekologiju Općine Zenica i dalje insistiraju na tome da su općinski podaci relevantni. Harun Halilović, ekolog u ovoj službi,  za Istinomjer tvrdi da je oprema koju posjeduje Metalurški institut u Zenici 30 godina starija od one koju je postavila Općina i da njihovi instrumenti nisu dobro podešeni. Međutim, on nije mogao navesti razlog zbog kojeg su oba ova izvještaja usvojena na Općinskom vijeću.

Dio problema zagađenosti zraka u Zenici mogao bi biti riješen i kroz usvajanje i implementaciju Zakona o zaštiti okoliša FBiH. Prijedlog Zakona o zaštiti okoliša, sa ciljem sprječavanja opterećivanja i zagađivanja okoliša, poboljšanja i obnove oštećenog okoliša, te zaštite ljudskog zdravlja i poboljšanja uvjeta kvalitetu života, utvrđen je na 42. sjednici Vlade Federacije BiH,  održanoj 13. februara ove godine.

Prijedlogom se propisuje da zagađivač plaća troškove nadzora i prevencije od zagađenja, bez obzira na to jesu li troškovi nastali usljed nametanja odgovornosti zbog emisija zagađenja, naknada utvrđenih odgovarajućim financijskim instrumentima, ili kao obveza utvrđena propisom o smanjivanju zagađenosti okoliša. Jedna od odredbi novog zakona odnosi se na osnivanje savjetodavnog vijeća za okoliš, čiji je zadatak pružanje znanstvene i stručne potpore federalnom ministru i Vladi FBiH u ovoj oblasti. Prijedlogom zakona predviđen je i sustav dodjele eko – oznaka, kako bi se podstakla i promovirala proizvodnja onih proizvoda koji su manje štetni za okoliš. Kazne za kršenje odredbi novog zakona, odnosno za njihovo nepridržavanje, kreću se u rasponu od 3.000 KM do 15.000 konvertibilnih maraka.

Ovaj dokument našao se u parlamentarnoj proceduri u vidu Nacrta zakona o zaštiti okoliša krajem februara. Predstavnički dom ga je usvojio u junu, a Dom naroda ga još uvijek nije razmatrao, iako je od njegovog usvajanja u Predstavničkom domu prošlo gotovo pola godine.

S obzirom na sve navedeno, evidentno je da je spisak odgovornih u ovom slučaju veoma dug, te se rješenje definitivno neće moći naći na jednoj adresi nego će zahtjevati širi angažman svih nadležnih institucija od Vlade FBiH i resornog ministarstva, preko Vlade Zeničko-dobojskog kantona, pa sve do Općine Zenica. Ono što se na osnovu njihovih dosadašnjih aktivnosti može zaključiti je  da su definitivno više napora uložili u zaštitu kompanija zagađivača, u prvom redu Arcelor Mittala, nego u zaštitu zdravlja građana i građanki. Istinomjer će svakako i u budućem periodu nastaviti pratiti aktivnosti novoizabrane vlasti na poboljšanju ekološke situacije u Zenici, ali i čitavoj BiH.