Zbog klimatske krize milioni ljudi u opasnosti od trgovine ljudima i ropstva

Izdvajamo

• Svjetska banka procjenjuje da će do 2050. utjecaj klimatske krize, poput slabih prinosa usjeva, nedostatka vode i porasta razine mora, natjerati više od 216 milijuna ljudi u šest regija, uključujući podsaharsku Afriku, južnu Aziju i Latinsku Ameriku, iz njihovih domova.

Povezani članci

• Europa: Desničarski jahači na čelu?
• Legenda o imotskom Crvenom jezeru
• Neuspjeh u borbi protiv klimatskog kaosa: tvrtke izbjegavaju smanjiti štetne emisije
• Donatella Di Cesare: Izrael i Palestina
• Satelitska slika tjedna: Gusti vazduh nad Sibirom
• Uhićeno 66 ekoloških aktivista na prosvjedu protiv ugljena u Australiji

Foto: Barcroft Media/Getty Images

Suše i poplave tjeraju radnike iz ruralnih područja, što dovodi do njihove eksploatacije u gradovima, upozorava izvještaj.

Milioni ljudi koji bivaju prisiljeni napustiti svoje domove zbog teške suše i snažnih ciklona u opasnosti su od modernog ropstva i trgovine ljudima u nadolazećim desetljećima, upozorava se u novom izvještaju.

Klimatska kriza i sve veća učestalost ekstremnih vremenskih nepogoda, uključujući poplave, suše i velike požare, imaju razoran učinak na egzistenciju ljudi koji već žive u siromaštvu i čine ih ranjivijima na ropstvo, prema objavljenom izvještaju prenosi Guardian.

Istraživači s Međunarodnog instituta za okoliš i razvoj (IIED) i Anti-Slavery International otkrili su da je suša na sjeveru Gane natjerala mladiće i djevojke da migriraju u velike gradove. Mnoge žene počinju raditi kao nosači i prijete im trgovina ljudima, seksualno iskorištavanje i dužničko ropstvo – oblik modernog ropstva u kojemu su radnici zarobljeni u poslu i iskorištavaju se za otplatu ogromnog duga.

Jedna žena, koja je migrirala iz sjeverne Gane u grad Accra, bavila se poljoprivredom sve dok zemlju nisu uništile poplave i bila je prisiljena preseliti se. Sedam godina radila je kao nosač (kayayie), noseći predmete na glavi.

Rekla je: „Raditi kao nosač mi nije bilo lahko. Kad sam došla ovdje, nisam znala ništa o poslu. Rečeno mi je da će nas žena, koja nam daje plate za nošenje, također hraniti i dati smještaj. Međutim, sva moja zarada ide njoj i samo će mi ponekad dati mali dio novca koji sam zaradila.”

Ona je jednom ispustila stvari kupca i morala je platiti štetu koju si nije mogla priuštiti. Tad joj je žena platila pod uvjetom da joj se oduži. Dodala je: “Radila sam beskrajno i nisam se mogla odužiti.”

U Sundarbansu, na granici između Indije i Bangladeša, teški cikloni uzrokovali su poplave u delti, smanjujući zemljište dostupno za uzgoj. Budući da su zemlje u regiji pooštrile imigracijska ograničenja, istraživači su otkrili da su krijumčari i trgovci ljudima koji djeluju u regiji sklonoj katastrofama ciljali udovice i muškarce koji očajnički žele prijeći granicu prema Indiji kako bi pronašli posao i prihod. Žrtve trgovine ljudima često su bile prisiljavane na teški rad i prostituciju, a neke su radile u trgovinama uz samu granicu.

Fran Witt, savjetnik za klimatske promjene i moderno ropstvo pri Anti-Slavery International, rekao je: „Naše istraživanje pokazuje domino učinak klimatskih promjena na živote miliona ljudi. Ekstremni vremenski uslovi doprinose uništavanju okoliša, prisiljavajući ljude da napuste svoje domove i čineći ih osjetljivima na trgovinu ljudima, iskorištavanje i ropstvo.”

Svjetska banka procjenjuje da će do 2050. utjecaj klimatske krize, poput slabih prinosa usjeva, nedostatka vode i porasta razine mora, natjerati više od 216 milijuna ljudi u šest regija, uključujući podsaharsku Afriku, južnu Aziju i Latinsku Ameriku, iz njihovih domova.

Izvještaj je snažno upozorenje svjetskim čelnicima uoči samita UN-a o klimi Cop26 koji će se održati u Glasgowu početkom novembra i poziva ih da se pobrinu da se napori u rješavanju klimatskih pitanja uhvate u koštac i sa savremenim ropstvom. U izvještaju se kaže da se zloupotrebe prava radnika i migranata zanemaruju u interesu brzog gospodarskog rasta i razvoja.

Ritu Bharadwaj, istraživač iz IIED-a, rekao je: „Svijet ne može nastaviti zatvarati oči pred prisilnim radom, modernim ropstvom i trgovinom ljudima koje potiču klimatske promjene. Rješavanje ovih pitanja mora biti sastavni dio globalnih planova za borbu protiv klimatskih promjena.”

The Guardian