WWF: Evropljani od danas žive na “ekološki dug”

Povezani članci

• Uhićeno 66 ekoloških aktivista na prosvjedu protiv ugljena u Australiji
• Međunarodni dan biodiverziteta – neophodno sprovesti radikalne mjere zaštite prirode i čovječanstva
• Sarajevo za bogate i Sarajevo za siromašne
• Plastične slamke i štapići za uši mogli bi biti zabranjeni u Engleskoj iduće godine
• Slovenija od sada i Ustavom brani prodaju izvora vode
• Hoće li ovo biti najveći nacionalni park na svijetu?

foto: WWF

Prema najnovijem WWF-ovom izvještaju “Dan ekološkog duga EU: Život iznad granica prirode”, od petka 10. maja Evropljani će živjeti na ekološki dug.

Građani Hrvatske u ekološki dug će ući 1. juna, dok su Slovenci u njega već zakoračili 27. aprila, sapćila je u četvrtak Svjetska organizacija za zaštitu prirode (World Wide Fund for Nature).

“Dana 10. maja 2019. čovječanstvo bi iscrpilo sve prirodne resurse Zemlje kada bi svi stanovnici svijeta živjeli poput stanovnika Evropske unije”, istakli su u saopćenju, nakon izvještaja koje su radili u saradnji s Global Footprint Networkom, prenosi Hina.

U WWF kažu kako ljudi ovise o prirodi zbog svega što nam pruža, hranu, drvo, obradive površine i one za izgradnju, a u konačnici ona apsorbuje ugljik.

“Ipak, da svi ljudi u svijetu dijele naš stil života, već sutra bismo potrošili sve dostupne resurse koje Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To znači da bi stanovnicima EU, umjesto jednog, bila neophodna 2,8 planeta kako bismo zadovoljili naše potrebe”, navodi se u izvještaju.

Podsjećaju kako je prošle godine svjetski Dan ekološkog duga pao na 1. august, a još nije poznato kada će biti ove godine. Riječ je o danu do kojeg smo iskoristili sve prirodne resurse koje planet može regenerisati u jednoj godini. Ostatak godine iscrpljujemo prirodni kapital koji se ne može obnoviti, a to se prekoračenje naziva ekološkim dugom, objašnjavaju u WWF-u.

Posljedice tog prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa uzrokuju deforestaciju (krčenje šume), gubitak biološke raznolikosti, naglo opadanje ribljih stokova, nestašicu vode, eroziju tla, zagađenje zraka i povećane klimatske promjene. To uzrokuje sve češće ekstremne vremenske pojave poput suša, poplava i divljih požara, koje dovode do brojnih konflikata i pogoršavaju globalne nejednakosti.

U WWF-u ističu kako njihovo Izvješće naglašava brojne razlike između ekološkog otiska država članica Evropske unije i ostalih zemalja svijeta. Također pokazuje da niti jedna država članica ne djeluje na ekološki održivom nivou.

Pozivaju članice Europske unije da u središte svih svojih odluka stave UN-ove ciljeve održivog razvoja te potpišu Europski pakt za održivost (European Sustainability Pact) nakon europskih izbora, prihvaćajući time poduzimanje konkretnih akcija u vezi s prirodom i klimom, što je od izuzetne važnosti za sve nas.

WWF poziva Europski parlament, Europsku komisiju i Europsko vijeće da podrži navedene akcije nakon europskih izbora, što će doprinijeti znatnom smanjenju europskog ekološkog otiska te omogućiti Europi da nastavi izvršavati međunarodne obaveze propisane Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Osim toga, time će se omogućiti Europi da zaštiti dugoročnu stabilnost, sigurnost i blagostanje.

klix.ba