WWF: EU ne hrani već ‘jede svijet’ na štetu okoliša

Povezani članci

• Novi ustupci Serdarovu: Podiže snagu TE „Ugljevik 3“ da više naplati od Srpske
• Najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi počinje sa radom ovog leta u Portugalu
• Nacrt sporazuma o klimi: Jače mjere za smanjenje emisije ugljika do kraja 2022.
• Antarktički ledenjaci se ubrzano otapaju
• Guardian: Tuzla drugi najzagađeniji grad u Evropi
• Januar 2020. godine je bio najtopliji ikada zabilježen

Photo: Marijan Susenj/PIXSELL

Evropska unija uvozi više hrane nego što izvozi na štetu okoliša, pokazao je novi izvještaj organizacije za zaštitu okoliša WWF.

“EU troši više od svog poštenog udjela, a trenutna visoka razina proizvodnje hrane moguća je samo zahvaljujući velikom uvozu resursa”, objavio je WWF u predstavljanju novog izvještaja, prenosi Hina.

EU je ubirala milijarde od svjetske trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, ali višak je skrivao mnoge “neugodne istine”, rekao je glavni autor Jabier Ruiz.

“Umjesto svjetske žitnice, EU je zapravo svjetska trgovina mješovitom robom visoke klase, koja izvozi proizvode namijenjene prvenstveno bogatijim potrošačima, a visoka razina proizvodnje postiže se neodrživim unosima, uvozom i rasipničkim korištenjem zemljišta”, rekao je.

“Trgovina EU-a toliko poskupljuje račune potreba društva i okoliša da praktički jedemo svijet”, zaključio je.

Izvještaj je utvrdio da je mnogo uvoza hrane u EU i domaće proizvodnje temeljno neodrživo, jer nagriza prirodne resurse, pokreće globalno krčenje šuma i iscrpljuje riblje fondove.

Čak se 40 posto hrane proizvedene u EU nikada ne konzumira, dok je EU i dalje drugi po veličini uvoznik proizvoda u svijetu koji se povezuju s krčenjem tropskih šuma.

Izvještaj je pokazao da su potrošači željni promjena: tri od pet Evropljana žele jesti održivije, a tri od četiri žele da zakonodavstvo EU-a osigura da svi proizvodi koji se prodaju u EU-u ne potiču gubitak biološke raznolikosti.

Evropska komisija više ne može izbjeći pokretanje odlučnih mjera za rješavanje ekoloških i društvenih utjecaja naše potrošnje hrane, rekao je Ruiz.

“Sada je vrijeme da se pozabavimo duboko ukorijenjenim problemima u samoj srži načina na koji proizvodimo i konzumiramo hranu”, istaknuo je.

Agencije/Abrašmedia