U BiH se godišnje u promet pusti 1,2 milijarde plastičnih kesa

Povezani članci

• Globalno zatopljenje može izazvati pola milijuna smrti 2050.
• UN: Stotine miliona ljudi mogu postati ‘klimatski migranti’
• Gradit će se hidroelektrana na Spreči
• Kordić “dlaku” mijenja ali deponiju… za pet godina ili nikada
• Sagorevanje uglja: U Kostolcu svaki četvrti dan nije za disanje
• Kina će do 2030. zasaditi čak 70 milijardi stabala

Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen sistem prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, veliki procenat otpada odlaže se na gradska i općinska smetljišta, mnogo je divljih odlagališta, a uz to godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih kesa tregerica.

To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 miliona kesa, a ukupne količine kesa koje se plasiraju na tržište Federacije BiH iz godine u godinu su sve veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem.

Broj prijavljenih kesa u 2014. godini bio je oko 66.433.500, u 2015. godini 64.450.800, u 2016. godini 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 kesa. Od broja prijavljenih kesa manji procenat otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih kesa je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9.321.600, a u 2017. godini 3.057.500.

Tokom proizvodnje jedne plastične kese emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobijanje jedne plastične kese utroši se oko 500kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Prosječna dužina korištenja kese tregerice je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom procentu (jedan posto).

Govoreći o Uredbi o naplati plastičnih kesa koja je stupila na snagu 2014. godine, stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić u razgovoru za Fenu napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja kesa tregerica, čija je debljina stijenke do 20 mikrona.

To su kese u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada kao i kese koje se izdaju na kasi za pakovanje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu.

Podsjetila je da je osnovni razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman plastičnih kesa tregerice nije bio naplata naknada već podizanje svijesti o problemu upotrebe plastičnih kesa zbog čega se nisu ni očekivala velika sredstva od obračune ove naknade.

Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovu plasmana kesa tregerica za osam obračunskih perioda (po dva na polugodišnjem nivou za period od 2014. do 2018. godine) iznosi oko 960.000 KM.

Od ukupnog naplaćenog iznosa prema Zakonu o Fondu 70 posto sredstava proslijeđeno kantonima što iznosi 672.000 KM dok je Fondu preostalo 30 posto odnosno 288.000 KM, što bi na godišnjem nivou iznosilo oko 72.000 KM, namijenjena za projekte zaštite okoliša.

“Obzirom da kese tregerice gledajući težinski čine vrlo mali procenat plastičnog otpada, Uredba nije dovoljna da riješi veliki procenat plastičnog otpada s kojim imamo problem. Veći dio plastičnog otpada je predmet Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom”, dodala je Hadžić-Ramić.

klix.ba