‘Svi bi se trebali zabrinuti’: morski led na Antarktiku dosegnuo je najnižu razinu ikad zabilježenu

Izdvajamo

• Naučnici sa Antarktika sada se trude da razjasne šta se dešava. Da li su kapi morskog leda i uzastopni rekordni minimumi samo prirodni fenomen na kontinentu koji je notorno težak za proučavanje? Ili su ovi zapisi još jedan jasan znak da klimatska kriza ruši zamrznuti kontinent? “Antarktik može izgledati udaljeno, ali promjene oko njega mogu utjecati na globalnu klimu, a otapanje ledenih ploča utiče na obalne zajednice širom svijeta”, kaže Purich. “Svi bi trebali biti zabrinuti zbog onoga što se dešava na Antarktiku.”

Povezani članci

• Razgovori o klimi na plaži
• “Stop prljavoj energiji” u Gacku i Ugljeviku
• Francuska zbog nuklearne energije koči sporazum EU o obnovljivoj energiji
• Privatizacija vode
• U Mediteranu godišnje završi 230.000 tona plastičnog otpada
• Neusklađenost sa klimatskim i energetskim politikama će Jugoistočnu Evropu udaljiti od Evropske unije

Foto: Reuters

Budući da na kontinentu ima dovoljno leda da podigne razinu mora za mnogo metara ako se otopi, polarni znanstvenici traže odgovore

Već 44 godine, sateliti su pomagali naučnicima da prate koliko leda pluta na okeanu oko 18.000 km obale Antarktika.

Vode na rubu kontinenta svjedoče ogromnim promjenama svake godine, a morski led dostiže vrhunac od oko 18 miliona kvadratnih kilometara svakog septembra prije nego što padne na nešto iznad 2 miliona kvadratnih kilometara do februara.

Ali tokom te četiri decenije satelitskih posmatranja, nikada nije bilo manje leda oko kontinenta nego prošle sedmice. „Do kraja januara mogli smo reći da je to samo pitanje vremena. To nije trebalo biti tako skoro”, kaže dr. Will Hobbs, stručnjak za antarktički morski led na Univerzitetu Tasmanije.  „Svuda vidimo manje leda. To je cirkumpolarni događaj.”

U ljeto 2022. godine na južnoj hemisferi, količina morskog leda je 25. februara pala na 1,92 miliona kvadratnih kilometara – što je najniži nivo u historiji zasnovan na satelitskim osmatranjima koja su počela 1979. godine.

Ali do 12. februara ove godine rekord iz 2022. je već oboren. Led se nastavio topiti, dostigavši novi rekord od 1,79 miliona kvadratnih kilometara 25. februara i nadmašivši prethodni rekord za 136.000 kvadratnih kilometara – područje dvostruko veće od Tasmanije.

U proljeće na južnoj hemisferi, jaki vjetrovi nad zapadnim Antarktikom udaraju u led. U isto vrijeme, Hobbs kaže da su se velika područja na zapadu kontinenta jedva oporavila od gubitaka iz prethodne godine.

„Budući da je morski led tako reflektirajući, teško ga je otopiti od sunčeve svjetlosti. Ali ako iza njega imate otvorenu vodu, to može otopiti led odozdo”, kaže Hobbs. Hobbs i drugi naučnici rekli su da je novi rekord – treći put da je oboren u šest godina – pokrenuo borbu za odgovore među polarnim naučnicima.

Sudbina Antarktika – posebno leda na kopnu – važna je jer je leda toliko da ukoliko se bude sve više i brže topio može podići nivo mora za mnogo metara. Iako otapanje morskog leda ne podiže direktno nivo mora jer on već pluta na vodi, nekoliko naučnika je za Guardian reklo o štetnim efektima koji mogu.

Morski led pomaže u ublažavanju uticaja oluja na led koji je vezan uz obalu. Ako počne da nestaje duže, pojačano djelovanje valova može oslabiti te plutajuće ledene plohe koje same stabiliziraju masivne ledene ploče i glečere iza njih na kopnu. Jedna od glavnih tema za zabrinutost je značajan gubitak leda oko mora Amundsena i Bellinghausena na zapadu kontinenta. Iako je prosječna količina morskog leda oko kontinenta rasla do 2014. godine, ova dva susjedna mora doživjela su gubitke.

To je važno jer se u regiji nalazi ranjivi glečer Thwaites – poznat kao “glečer sudnjeg dana” jer sadrži dovoljno vode da podigne nivo mora za pola metra.

„Ne želimo da gubimo morski led tamo gdje se nalaze ove ranjive ledene plohe i, iza njih, ledeni pokrivači“, kaže profesor Matt Ingland, okeanograf i klimatski naučnik sa Univerziteta Novog Južnog Walesa.

„Vjerovatno počinjemo vidjeti znakove značajnog zagrijavanja i povlačenja morskog leda na Antarktiku. Definitivno je zabrinjavajuće vidjeti kako dolazi do ovih nivoa jer imamo ove potencijalno pojačane povratne informacije.”

Podaci koje su dali naučnici dr Rob Massom, iz Australijskog antarktičkog odjela, i dr Phil Reid, iz Biroa za meteorologiju, pokazuju da je dvije trećine obale kontinenta bilo izloženo otvorenoj vodi prošlog mjeseca – znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka od oko 50%.

“Ne radi se samo o veličini leda, već i o trajanju pokrivenosti”, kaže Massom. “Ako se morski led ukloni, izlažete plutajuće ivice leda valovima koji ih mogu savijati i povećati vjerovatnoću lomljenja tih ledenih ploča. To onda omogućava više prizemljenog leda u okean.” Massom i Reid su prošle godine objavili studiju koja je otkrila da je od 1979. u regiji Amundsenovog mora bilo dužih perioda bez leda i da je veći dio obale bio izložen uslovima otvorenog oceana.

Dr Ted Scambos je stručnjak za morski led na Univerzitetu Colorado Boulder koji također radi na antarktičkom morskom ledu u Univerzitetskom Nacionalnom centru za podatke o snijegu i ledu – svjetskom centru za praćenje leda na polovima.

On je rekao da smanjenje morskog leda na Antarktiku “prouzrokuje da se naučna zajednica pita postoji li proces koji je povezan sa globalnim klimatskim promjenama”.

Antarktik je teško proučavati ne samo zbog njegove udaljenosti, već i zbog izazova prikupljanja podataka oko kontinenta izloženog ogromnim varijacijama vjetra i oluja sa svih strana.

Scambos dodaje: „Od 2016. godine došlo je do prilično oštrog pada u morskom ledu, a posebno s ovim uzastopnim rekordnim godinama, kao i mnogim mjesecima koji su skoro rekordno niski, to uzrokuje da se naučna zajednica zapita postoji li proces vezan za globalne klimatske promjene.”

On je rekao, iako bi najnoviji rekord mogao biti djelimično povezan sa klimatskim sistemom La Nina koji ima tendenciju da donosi toplije vjetrove na poluostrvo kontinenta, to ne objašnjava gubitke u drugim područjima. „Još uvijek pokušavamo da se uhvatimo u koštac s onim što je sada drugačije“, kaže on. “Ali jasno je da će smanjenje morskog leda imati utjecaja. To će imati utjecaja na kontinentalni led jer će veliki dio obale biti izložen.” Dugi niz godina Antarktik je naizgled zbunjivao neke klimatske modele jer se morski led – u prosjeku – neznatno povećavao do pada 2016.

Dr Ariaan Purich, klimatski naučnik sa Univerziteta Monash, istražio je zašto se morski led nije ponašao kako su neki očekivali. Ona je rekla da je to vjerovatno uzrokovano promjenjivim vjetrovima i, suprotno intuiciji, otopljenom vodom sa kopna koja ulazi u okean, što je olakšalo stvaranje leda.

„Svi modeli predviđaju da kako se klima zagrijava, očekujemo da će se antarktički morski led smanjiti“, kaže ona. “Postoji široko rasprostranjen konsenzus o tome. Dakle, ovaj nizak morski led je u skladu s onim što pokazuju klimatski modeli.”

Naučnici sa Antarktika sada se trude da razjasne šta se dešava. Da li su kapi morskog leda i uzastopni rekordni minimumi samo prirodni fenomen na kontinentu koji je notorno težak za proučavanje? Ili su ovi zapisi još jedan jasan znak da klimatska kriza ruši zamrznuti kontinent?

“Antarktik može izgledati udaljeno, ali promjene oko njega mogu utjecati na globalnu klimu, a otapanje ledenih ploča utiče na obalne zajednice širom svijeta”, kaže Purich.

“Svi bi trebali biti zabrinuti zbog onoga što se dešava na Antarktiku.”

federalna.ba/The Guardian