Svakih šest sekundi bude uništena prašuma veličine nogometnog igrališta

Povezani članci

• Generalni sekretar UN-a: Na rubu smo klimatskog ‘ponora’
• Vulkani na Islandu će proizvoditi električnu energiju za Veliku Britaniju
• Nissan na ispušnim plinovima varao čak i više od VW-a
• Francuski sud naložio državi da plati kazne od 20 miliona evra zbog lošeg kvaliteta vazduha
• Klima na Balkanu bit će još gora: Klimatolozi iznose crna predviđanja
• Konkurs za banjalučke osnovce ”Sačuvajmo naše rijeke, sačuvajmo Vrbas” u toku

Područje veličine Švicarske posječeno je kako bi se napravilo mjesta za uzgoj stoke i komercijalne usjeve.

Ogromna područja iskonske prašume prošle su godine otišla u dim, a područje veličine Švicarske posječeno je kako bi se napravilo mjesta za uzgoj stoke i komercijalne usjeve, objavili su naučnici.

Satelitske snimke ukazuju na to da trećina gubitaka otpada na Brazil, a DR Kongo i Indonezija na drugom su i trećem mjestu, saopćila je organizacija Global Forest Watch, prenosi Hina.

Prošle je godine uništeno 38.000 kvadratnih kilometara iskonske prašume, što je ekvivalent površini nogometnog igrališta svakih šest sekundi.

Ukupno područje tropskih šuma uništenih požarima i buldožerima zapravo je lani bilo triput veće, no posebno su dragocjene primarne djevičanske šume, odnosno prašume koje je stvorila priroda i koje se razvijaju bez ikakva utjecaja civilizacije.

Netaknute modernim razvojem, utočište su najraznolikijeg divljeg života na Zemlji i u sebi ‘zaključavaju’ ogromne količine ugljika. Kad gore, ugljik bježi u atmosferu kao štetan CO2.

“Kad ih odsad niko ne bi dirao, trebala bi desetljeća ili čak stoljeća da se te šume obnove u izvorno stanje”, kazala je Mikaela Weisse iz Global Forest Watcha.

Šumski požari koji su progutali dijelove Brazila prošle su godine punili naslovnice svjetskih medija, no oni nisu glavni uzrok deforestacije iskonskih prašuma. Primarni problem su ilegalne sječe, najčešće u područjima koje naseljavaju autohtoni narodi.

Uništavanje šume

A to je bilo prije nego što je predsjednik Jair Bolsonaro najavio ublažavanje zakona u tim, u uobičajenim okolnostima zaštićenim područjima kako bi olakšao komercijalno rudarenje i poljoprivredu te eksploataciju nafte i plina. Sve bi to deforestaciju moglo dodatno proširiti.

No u Indoneziji je prošle godine uništeno pet posto manje šume, nešto više od 3.000 kvadratnih kilometara, što je treća uzastopna godina da je uništavanje šume u padu i gotovo triput manje nego što je bilo najgore, 2016. godine.

“Indonezija je jedna od rijetkih svijetlih tačaka u globalnim podacima u tropskoj deforestaciji u posljednjih nekoliko godina”, kazala je Weisse.

Tropski sistemi ranjivi su na klimatske promjene i na eksploataciju. Po studiji iz marta, Amazonska prašuma približava se pragu deforestacije nakon kojeg više nema povratka – preobrazit će se u aridnu savanu u samo pola stoljeća.

Ostale zemlje u kojima je u prošloj godini izgubljeno najviše primarnih djevičanskih prašuma su Peru, Malezija, Kolumbija, Laos, Meksiko i Kambodža.

Izvor: Agencije