Skupština UN-a usvojila ‘povijesnu rezoluciju’ protiv plastičnog otpada

Izdvajamo

• Prema procjenama UN-a, godišnje se u svijetu proizvede 400 milijuna tona plastičnog otpada, a samo 9 posto se reciklira. Ostatak završava na odlagalištima otpada, spaljuje se, izvozi u inozemstvo. Oko 11 milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima, navodi UN.

Povezani članci

• Zagađenje Gacka nepodnošljivo
• Zbog velikog zagađenja zraka u BiH sve veća potražnja za respiratornim maskama
• ZELENI TALAS – Kratak pregled zagađenja u BiH
• Sarajevo i dalje prvo, Beograd peti na svijetu po onečišćenju zraka
• “Abez” koji je progutao Šivićevo jezero kod Ključa neprestano se širi
• Štete od prirodnih katastrofa daleko manje od prosjeka

Photo by Mathias P.R. Reding from Pexels

Predstavnici gotovo 200 država usvojili su u srijedu rezoluciju koja utire put pravno obvezujućem sporazumu 2024., kojim bi se trebalo okončati zagađenje plastikom, a UN je taj korak nazvao “najvažnijim ekološkim dogovorom od Pariškog sporazuma”, navodi Hina.

Dogovor je postignut na Skupštini Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEA) u Nairobiju. Globalna organizacija za zaštitu okoliša WWF nazvala je dogovor “povijesnim”, a isti je termin upotrijebila njemačka ministrica zaštite okoliša Steffi Lemke, kao i predstavnici drugih država.

“Obvezujući sporazum protiv plastičnog otpada hitniji je nego ikad”, kazala je Lemke.

Po prvi puta je međunarodna zajednica pristala djelovati kako bi zaustavila zagađenje plastikom na ovaj način, dodala je.

Tijekom preliminarnih pregovora posebno je kontroverzno bilo pitanje pravno obvezujuće prirode sporazuma.

Prema odluci UNEA-e, pregovarački odbor trebao bi izraditi nacrt konvencije o plastici do kraja 2024. godine.

Time se postavljaju pravno obvezujuća pravila i mjere koje utječu na cijeli životni ciklus plastike, uključujući proizvodnju, potrošnju i gospodarenje otpadom.

Prema procjenama UN-a, godišnje se u svijetu proizvede 400 milijuna tona plastičnog otpada, a samo 9 posto se reciklira. Ostatak završava na odlagalištima otpada, spaljuje se, izvozi u inozemstvo.

Oko 11 milijuna tona plastike godišnje završi u oceanima, navodi UN.

Znanstvenici upozoravaju na moguće negativne posljedice za zdravlje od plastike.

Najsitnije čestice plastike, takozvana mikro i nanoplastika, ulaze u ljudsko tijelo hranom i zrakom koji udišemo. Plastika je pronađena, primjerice, u posteljici, plućima i jetrima, prema izvješću koje je u listopadu objavio Znanstveni savjetovani odbor Programa UN-a za okoliš (UNEP).

“Upravo smo dali rezoluciju koja utire put za globalno djelovanje kako bi pobijedili zagađenje plastikom. To je najvažniji ekološki dogovor od Pariškog sporazuma. Rad počinje sada! Velike čestitke državama članicama”, napisala je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a na Twitteru.

Neki su skeptični oko mogućnosti provedbe buduće konvencije.

Prečesto su u prošlosti, slično hvaljeni ekološki sporazumi, poput Protokola iz Kyota i Pariškog klimatskog sporazuma, kasnije bili potkopani, rekao je jedan izaslanik za dpa.

Europska unija od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice, a krajem 2018. usvojila je direktivu o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš.

Hrvatski sabor je 15. srpnja prošle godine izglasao zakon o zabrani plastičnih vrećica za nošenje čime je Direktiva EU o jednokratnoj plastici ušla u hrvatsko zakonodavstvo.

(Agencije)