Šest ključnih promjena načina života može pomoći u izbjegavanju klimatske krize

Povezani članci

• Budućnost pošumljavanja pripada dronovima?
• KAKO JE FOND „ŠTITIO OKOLIŠ“ U FBiH: Zloupotrebe, nepravilnosti i dodjela sredstava po političkim i nacionalnim linijama
• EBRD odustaje od finansiranja projekata temeljenih na uglju
• EIB postaje klimatska banka
• Zagađenje vazduha izazvalo 400.000 prevremenih smrtnih slučajeva u Evropi
• Njemačka planira zabraniti plastične kese

Foto: Andy Hall/The Observer

Istraživanje pokazuje da vlade i pojedinci koji prave male promjene mogu imati ogroman utjecaj na smanjenje emisija ugljika.

Prema istraživanju tri vodeće institucije, ljudi u bogatijim zemljama mogu pomoći da se izbjegne klimatski slom unošenjem šest relativno jednostavnih promjena načina života.

Studija je otkrila da bi uvođenje šest specifičnih obaveza – od letenja ne više od jednom u tri godine do kupovine samo tri nova odjevna predmeta godišnje – moglo obuzdati odbjeglu potrošnju koja djelimično pokreće klimatsku krizu.

Istraživanje koje su sproveli akademici na Univerzitetu Leeds i koje je analizirano od strane stručnjaka iz globalne inženjerske firme Arup i grupe svjetskih gradova C40, pokazalo je da bi pridržavanjem ovim obavezama moglo predstavljati četvrtinu smanjenja emisija potrebnih za održavanje globalnog zagrijavanja na 1.5C.

Studija je objavljena u ponedjeljak zajedno sa pokretanjem novog klimatskog pokreta kako bi se uvjerili i podržali relativno bogati ljudi da naprave “Skok (Take the Jump)” i potpišu tih šest obećanja.

Tom Bailey, suosnivač kampanje, rekao je: „Ovim se jednom za sva vremena završava debata o tome da li građani mogu imati ulogu u zaštiti naše zemlje. Nemamo vremena da čekamo da jedna grupa djeluje, potrebna nam je ‘sva akcija svih aktera sada’.”

Prošle sedmice Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) izdao je svoje “najmračnije upozorenje do sada”, rekavši da se klimatska kriza neprestano ubrzava sa samo malom šansom da se izbjegne njeno najgore razaranja.

Bailey je rekao kako svijet dolazi do ruba ekološkog kolapsa, potrebna mu je izvodljiva alternativa ovom ‘univerzalnom potrošačkom društvu’ u narednoj deceniji.

“Istraživanje jasno kazuje da vlade i privatni sektor imaju najveću ulogu, ali je isto tako jasno iz naše analize da pojedinci i zajednice mogu napraviti ogromnu razliku.”

Kampanja The Jump traži od ljudi da se prijave za sljedećih šest “smjena”, na jedan, tri ili šest mjeseci:

•  Konzumirajte biljnu ishranu, sa zdravim porcijama i bez otpada,
•  Ne kupujte više od tri nova komada odjeće godišnje,
•  Čuvajte električne proizvode najmanje sedam godina,
•  Uzmite najviše jedan kratki let svake tri godine i jedan dugi let svakih osam godina,
•  Riješite se ličnih motornih vozila ako možete – a ako ne, zadržite svoje postojeće vozilo duže,
•  Napravite barem jedan životni pomak kako biste podstakli sistem, poput prelaska na zelenu energiju ili izolacije vaše kuće.

Kampanja je službeno počela prošle subote, a Bailey je rekao da se već pojavljuje rastući pokret kao odgovor na dokaze s Jump grupama koje su pokrenute i ‘trče’ širom zemlje.

Bailey je rekao da je posljednjih godina u klimatskim krugovima bilo rašireno uvjerenje da je pojedinačna akcija relativno neefikasna i da je jedina opcija bila izaći na ulice i zahtijevati promjenu sistema od vlada i korporacija.

Neke od pomaka na koje kampanja poziva zavise, barem djelimično, od sistemskih promjena – previsoka cijena voznih karata mogla bi ostaviti pojedince bez mnogo izbora osim da koriste kratke letove za neophodna putovanja; javni prevoz je možda skup ili nepostojeći u dijelovima zemlje, ne ostavljajući ljudima drugog izbora osim da koriste svoj automobil.

Bailey je bio vodeći autor laburističkog plana za dekarbonizaciju energetskog sektora u Velikoj Britaniji na posljednjim izborima. Radio je u sektoru zelene energije u Velikoj Britaniji, SAD-u i Kini posljednjih 15 godina i rekao je da bi pojedinačne akcije mogle imati kaskadni efekat, što bi dovelo do djelovanja na nivou zajednice i na kraju doprinijelo sistemskim promjenama.

Iako ne bi svi bili u stanju da se posvete svim obećanjima, samo “početak” može imati veliki uticaj, rekao je.

“Ovo nije povratak u kameno doba, to je samo pronalaženje ravnoteže. Manje konzumiranja u relativno bogatim zapadnim zemljama može značiti više kreativnosti, komedije, povezanosti… Živite za radost, a ne za stvari.”

Istraživanje se zasniva na studiji akademika sa Univerziteta Leeds, Arup i grupe vodećih gradova C40 koja procjenjuje utjecaj potrošnje ljudi u vodećim svjetskim gradovima.

Analiza tih podataka pokazala je da bi šest gore navedenih koraka moglo smanjiti globalne emisije za između 25% i 27%.

Ben Smith, direktor klimatskih promjena u Arupu, koji je vodio analizu, rekao je da je, kako se naučni dokazi povećavaju, jasno da svi dijelovi društva moraju djelovati.

“Naše istraživanje pokazuje da svi mi, od političara, gradskih i poslovnih lidera do pojedinačnih građana, imamo važnu ulogu. I jasno je da imamo mnogo toga što možemo učiniti kao pojedinci, i da je ovo jedno od najlakših i najbržih mjesta za početak.”

The Guardian