Odlomio se veliki komad leda na Grenlandu, otapanje se dešava brže od očekivanog
Povezani članci
- Zašto iščezavaju arktička jezera?
- Završena Sedmica istraživanja na Neretvi, pronađene vrijedne vrste
- Nina Kreševljaković: Prepreke u očuvanju okoliša u BiH nisu zakoni, već njihova neadekvatna primjena
- Politička varnica smrtonosnih požara u Grčkoj
- Vjetroelektrana na Podveležju se gradi “punom parom”, u toku betoniranje temelja
- Katastrofa na horizontu
Foto: BBC
Veliki komad leda se odlomio od najvećeg preostalog ledenog područja na Arktiku, na sjeveroistoku Grenlanda.
Ledene ploče otapaju se i raspadaju zabrinjavajućim tempom, a klimatolozi upozoravaju da će to s vremenom izazvati katastrofalan porast nivoa mora.
U nedavnom istraživanju naučnici pretpostavljaju da će Grenland i Antarktik postati dio najgoreg klimatskog scenarija ako se ledene ploče nastave topiti ovom brzinom, zbog čega će obalne zajednice s milionima stanovnika biti najugroženije, piše BBC.
U istraživanju koje je objavljeno u naučnom časopisu “Nature Climate Change”, naučnici su uporedili satelitske snimke otapanja leda koristeći podatke klimatskog modela objavljenog u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama iz 2015. godine.
“Atmosfera u ovoj regiji se od 1980. godine zagrijala za oko 3 stepena. A 2019. i 2020. godine zabilježene su rekordne ljetne temperature”, rekla je doktorica Jenny Turton.
Autori istraživanja otkrili su da se na Grenlandu i Antarktiku između 1990. i 2017. godine otopilo 6,4 biliona tona leda, zbog čega se svjetski nivo mora podigao za 1,8 centimetara.
Stopa otapanja leda nije ostala konstantna, naprotiv, ubrzava se posljednjih nekoliko godina. Ono što posebno zabrinjava jeste da se samo između 2007. i 2017. godine nivo mora podigao za 1,2 centimetra.
“Iako smo očekivali da će se ledene ploče ubrzano otapati zbog zagrijavanja atmosfere i okeana, to se dešava brže nego što smo mislili”, rekao je u saopćenju Tom Slater, voditelj istraživanja s Univerziteta Leeds.
Ako se led nastavi otapati tim tempom, izvještaj o klimi iz 2014. godine pokazuje da bi se do 2100. godine nivo mora mogao podignuti za čak 17 centimetara, što će udvostručiti učestalost oluja i poplava u najvećim svjetskim obalnim gradovima i ugroziti živote 16 miliona ljudi.