Njemačkoj prijeti energetska kriza

Povezani članci

• Donatella Di Cesare: Krhkost demokracije je njena snaga
• EU će oduzeti milione iz fondova za Poljsku zbog rudnika uglja
• Zeleno atomsko oružje
• Kruščica, rijeka koju su spasile žene
• Otvoreno pismo Jou Bidenu o međunarodnom oporezivanju preduzeća
• Pet jednostavnih načina da smanjite svoj karbonski otisak

Foto: Shutterstock

Njemačka pred sobom nema lagan zadatak. Osim toga, što tamošnji stanovnici imaju najviše račune za struju u cijeloj Evropi, sljedeće godine sprema se zaustavljanje posljednjeg atomskog reaktora. A prema mnogim mišljenjima, Njemačka neće sljedećih godina biti sposobna pokriti svu potrebu za električnom energijom i biće često prekida u napajanju strujom.

Piše: Anna Koucká – idnes.cz – 23. augusta 2021.

Osim zaustavljanja atomskog reaktora Njemačka bi htjela u dogledno vrijeme što je moguće više preći na zelenu energiju i to uprkos tomu da se prelazak na solarnu i vjetrenu enegiju trenutno usporio. Energetska firma RWE AG je osim toga najavila da bi u okviru zaštite životne okoline možda moglo doći do ranijeg zatvaranja elektrana na ugalj nego što je na početku bilo planirano, prema Bloombergu.

Prema kritičarima tog plana može se desiti to da Njemačka neće imati dovoljnu količinu energije. Kako je prelazak na obnovljive energetske izvore spor a na proizvođače „nečiste“ energije je sve veći pritisak ekologa, kritičari upozoravaju, da Njemačka neće moći pokriti potražnju za energijom a u zemlji će dolaziti do takozvanih „blackouta“ (nestanka struje), odnosno prekida u napajanju energijom.

Njemačka trenutno ima postavljene najstrože ciljeve u cijeloj Evropi, što se tiče emisije. Međutim, problem može biti u tome da dok se do sada skoro odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel trudila skoro dvije decenije voditi Njemačku „zelenim“ pravcem, potrošnja energije sljedećih decenija najvjerovatnije će znatno premašiti prvobitne procjene, a u tom slučaju Njemačkoj će nedostajati energije.

Merkel sama priznaje da osim nepreciznih proračuna u zemlji raste otpor prema zelenoj energiji, prije svega zbog birokratije koja je spojena sa tom granom, a koja je nažalost, odvratila mnogo investitora.

Osim nedostatka investicija, zelenu energetiku u Njemačkoj pritišću i druge teškoće. Zajedno sa neomiljenošću kod mnogih stanovnika Njemačka se naime susreće sa strogim ekološkim normama, dugim procesima davanja odobrenja, a i nedostatkom prostora. Prema norveškoj energetskoj firmi Statkraft SF je gradnja održivih elektrana u Njemačkoj veoma dugotrajna a izgradnja vjetrenog parka tamo traje oko dva puta duže nego u SAD.

Ugalj završava 2038. godine. Ali šta će ga zamijeniti?

Eksploatacija mrkog uglja bi prema RWE trebala u Njemačkoj biti okončana 2038. godine. Sa njenim postepenim ograničavanjem bi se međutim, već na početku sljedeće decenije morao znatno povećati kapacitet energije koja potiče od sunca ili vjetra, inače će Njemačka zapasti u energetsku krizu.

Sa padajućim kapacitetom raspoložive električne energije logički bi se povećala njena cijena što bi napravilo probleme mnogim preduzećima koja su kičma njemačke ekonomije. Dalje opterećenje bi viša cijena donijela i domaćinstvima koja već sada plaćaju za energiju najviše u cijeloj EU djelimično i zbog toga što finansiraju prelazak na druge energetske izvore.

Ukoliko bi se Njemačka stvarno našla u takvoj krizi, morala bi se najvjerovatnije osloniti na pomoć iz drugih država. Međutim, moguće je da bi, sa postepenim prelaskom na obnovljive izvore svuda u svijetu i potrebom grijanja tokom jakih zima, nedostatak energije bio i u drugim državama.

idnes.cz