Neophodno urediti ekološki prihvatljiv protok!

Povezani članci

• Te Waikoropupū Springs: Jedan od najčišćih izvora na svijetu, Novi Zeland
• Otvaranje rudnika litijuma u Srbiji ugrozilo bi i ekosistem BiH, ali nadležni za to ne mare
• Do 2050. godine u okeanima će biti više plastike nego riba
• Rekordno zagađenje u Parizu: Vlast uvela besplatan javni prijevoz, bicikle i električne aute
• ‘Svi bi se trebali zabrinuti’: morski led na Antarktiku dosegnuo je najnižu razinu ikad zabilježenu
• Akcija posvećena zaštiti rijeka 14. jula u Sarajevu

Ekološki prihvatljiv protok, koji je jedno od gorućih pitanja od velike važnosti za održivo korištenje i upravljanje rijekama, neophodno je urediti na način da se u obzir uzmu klimatske promjene, specifičnosti vodnih režima i korištenja voda u različitim sezonskim aspektima, kao i postojeću vodnu infrastrukturu na rijekama u BiH.

Ovo je zaključak seminara o ekološki prihvatljivom protoku koji je održan povodom Dana životne sredine u organizaciji Centra za životnu sredinu i Arnike u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Svi učesnici saglasili su se da je neophodno što prije izraditi Pravilnik o ekološki prihvatljivom protoku, uzimajući u obzir različite metodologije obračuna protoka koje se koriste u svijetu i okruženju, uz prilagođavanje  domaćim specifičnostima i mogućnostima primjene.

Učesnicima seminara je predočen i problem suhih korita rijeka na kojima se nalaze izgrađeni vodozahvati, a koji su prikupljeni terenskim obilascima.

Na seminaru su učestvovali predstavnici Javne ustanove Vode RS, Inspektorata RS, Federalnog ministarstva poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede, Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, Republičkog Hidrometeorološkog zavoda, Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS i ekoloških i ribolovačkih udruženja.

Svi učesnici su se složili da su neophodne dalje  konsultacije i organizovanje sličnih seminara na ovu temu kako bi se ostvarilo veće razumijevanje i dala podrška inicijativi za donošenje Pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku.

Seminar se implementirao kroz projekat koji je finansijski podržan od Ministarstva vanjskih poslova Češke Republike u okviru programa podrške promociji tranzicije i uz podršku Co-Seed projekta finansiranog od strane Evropske unije.

Male hidroelektrane u Kotor Varoši negativno djeluju na životnu sredinu i kvalitet života

Planirani projekat izgradnje male hidroelektrane (MHE) Kotor Varoš instalisane snage od 1.8 MW i MHE Kruševo Brdo čija je izgradnja već u toku na rijeci Vrbanji u Kotor Varoši, mogu imati negativne posljedice ne samo po životnu sredinu, već i na kvalitet života mještana u ovoj opštini. Istovremeno, treća MHE – Grabovačka rijeka izgrađena na istoimenoj pritoci rijeke Vrbanje, koja trenutno radi, ostavlja skoro suho korito ove pritoke rijeke Vrbanje. Zbog smanjenog prirodnog vodostaja, ova MHE ne proizvodi u periodu juli-septembar, a sada koristi maksimalno vodu za minimalnu proizvodnju što dovodi do gotovo potpunog iscrpljivanja ove rijeke.

Ovo je zaključeno nakon što je Centar za životnu sredinu obišao ove lokacije u sklopu svojih  redovnih aktivnosti.

Lokacija planirane MHE Kotor Varoš se nalazi na samom ulazu u grad Kotor Varoš iznad vodozahvata na koji bi ova hidroelektrana mogla imati štetan uticaj. Pored štetnih uticaja na životnu sredinu i uticaja na kvalitet i kvantitet vode za piće Kotor Varošana, evidentno je da se na predviđenoj lokaciji nalaze velike količine šljunka i sedimenta koji rijeka Vrbanja nosi sa sobom. Vrbanja je brza i jaka rijeka u periodu obilnijih padavina, a 2014. godine je pokazala i dokazala svoju moć. Ovaj projekat itekako može imati negativne posljedice ne samo na životnu sredinu i kvalitet života mještana Kotor Varoši, već i nizvodnih Čelinca i Banjaluke, a to je samo jedan od pet hidroenergetskih objekata koji se planiraju na teritroiji opštine Kotor Varoš i za koje su izdate sve dozvole.

Predstavnici Centra su na lokalitetu Kruševo Brdo zatekli građevinske mašine kako polažu cijevi za istoimenu MHE, ali su bili i svjedoci da priroda vraća udarac tako što se sve vrijeme zemlja urušavala i nije dozvoljavala završetak radova. Brana ove hidroelektrane nalaziće se tek nekoliko stotina metara nizvodno od ispusta MHE Divič koji, pored proizvodnje električne energije, vodu koristi za proizvodnju kalifornijske pastrmke.

-Primjetili smo da je uzvodno od ispusta ove MHE protok u koritu Vrbanje ispod svakog minimuma i onda smo shvatili da se zapravo radi o dva vodozahvata. Prvi koji se nalazi nekoliko kilometara uzvodno u blizini izvora Vrbanje i drugi nekoliko desetina metara od mašinskog dijela ove MHE. Taj vodozahvat je namijenjen za ribnjak, ali ono što je primjetno da je ovaj vodozahvat pokupio minimum preostalog protoka od prethodnog  vodozahvata što potvrđuje neophodnost hitnog donošenja pravilnika o ekološki prihvatljivom protoku-, istakli su u Centru za životnu sredinu.

Sliv rijeke Vrbanje je pod velikim pritiskom i navalom za izgradnjom malih hidroelektrana, a lokalno stanovništvo o tome ne zna ništa ili vrlo malo, a niko ih ne uključuje u donošenje odluka. Ista situacija je i sa lokalnom upravom, koja takođe ne raspolaže sa dovoljnom količinom informacija, jer postupke vodi nadležno ministarstvo.

Zbog ovakvog odnosa vlasti te nepostojanja javno dostupnih podataka i nedostatka stručnih kadrova, lokalna samouprava u ovim postupcima nije u mogućnosti da dostavi kvalitetne primjedbe i mišljenje, već samo one koje se mogu povezati sa zdravom logikom.

-No, jasno je da logika nije najčešće razlog zbog kojeg bi investitori odustali, a nadležni obustavili postupak davanja dozvola za hidroenergetske projekte. To nas vodi ka zaključku da nemamo istu logiku niti iste interese. Zbog dobrobiti ne samo životne sredine i rijeka na teritoriji opštine Kotor Varoš, već i stanovništva nizvodno, neophodno je tražiti da se lokalna vlast i stanovnici aktivnije uključe u donošenje odluka kada je riječ o izgradnji malih hidroelektrana-, zaključak je Centra za životnu sredinu.