Nedostatne mjere vode jačem rastu temperature
Povezani članci
- Gdje je BiH na putu zelene tranzicije: Za Njemačkom kaskamo čak 20 godina
- Svjetska banka: 8,7 milijuna dolara za upravljanje slivom Drine
- More na jugoistoku Španije izbacilo tone mrtve ribe
- Danska najavljuje više od milijardu dolara za mjere smanjenja štetnih emisija
- Pokrenuta peticija za odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju MHE “Bilješevo” na rijeci Bosni i svih ostalih mHE u Kaknju!
- UN: Zbog nivoa mora, neke zemlje mogle bi nestati
Preuzete obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova nedostatne su da bi se do godine 2030. dosegnuo vrhunac i emisije počele padati i vjerojatno će rezultirati rastom temperature od 2,6 stupnjeva Celzijevih do kraja stoljeća, upozorila je u ponedjeljak Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Ako se nijedna snažnija mjera ne poduzme, nakon 2030. svijet će biti na putu da globalne temperature narastu u prosjeku za 2,6 stupnja Celzija do 2100., odnosno za 3,5 stupnja Celzija nakon 2200., upozorila je IEA u posebnu izvješću o energiji i globalnom zatopljenju.
Prevedeno, to je prosječni rast temperature od 4,3 stupnja Celzvijevih na kopnu na sjevernoj hemisferi gdje živi većina svjetskog stanovništva.
“A u tom slučaju možemo reći zbogom planetu kakav smo poznavali stoljećima“, navodi glavni ekonomist IEA-e Fatih Birol.
“Akcije protiv globalnog zatopljenja moraju ponajprije i bitno poteći iz energetskog sektora“, priopćila je IEA.
Emisije plinova s učinkom staklenika proizvedene industrijom i korištenjem energije “su dva put veće od emisija svih drugih izvora energije zajedno”, ističe agencija.
“Jasno je da energetski sektor mora igrati ključnu ulogu kako bi napori za smanjenje emisija dali rezultata“, ističe Maria van der Hoeven, izvršna direktorica IEA-e.
Da bi se vrhunac emisija stakleničkih plinova ostvario do 2020., Agencija predlaže pet važnih mjera. Ponajprije, treba povećati energetsku učinkovitost industrije, zgrada i prijevoza, zatim smanjiti korištenje elektrana na ugljen koje nisu učinkovate i zabraniti njihovu gradnju.
Nadalje, treba povećati ulaganja u obnovljive energije s 270 milijarda dolara koliko su iznosile u 2014., na 400 milijarda u 2030., a zatim postupno ukidati subvencije za fosilna goriva.
Konačno, sektor nafte i plina morat će smanjiti emisije metana.
IEA drži da je sve to moguće “korištenjem postojećih tehnologija i politika i da nije potrebno mijenjati ni u jednoj regiji gospodarske i razvojne perspektive”.
“Svako kašnjenje u djelovanju skupo će nas stajati“, upozorava IEA.
Obećanja koje su u sklopu priprema za Parišku konferenciju o klimi (COP 21, Conference of the Parties, COP 21) u prosincu iznijele neke zemlje “pokazuju da će se usporiti rast emisija stakleničkih plinova, ali da neće dosegnuti najvišu točku prije 2030“.
Konačno, da bi te mjere omogućile ograničenje zagrijavanja na 2 stupnjeva Celzijevih, Agencija želi da se ciljevi razmotre svakih pet godina jer bi se u tom slučaju mogle “povećati ambicije” i ugraditi postupci za kontrolu dosizanja tih ciljeva u energetskom sektoru.