Ne radi se samo o glečerima i polarnim medvjedima: Klimatske promjene nas čine sve bolesnijima

Povezani članci

• Investitori i njihovi politički mentori ne odustaju od gradnje dvije male hidrocentrale na rijeci Kruščici
• Na Trgovskoj gori postavljene mjerne stanice za praćenje radioaktivnosti
• Naša stranka: Tražimo očitovanje Ministarstva okoliša i turizma o hidroelektrani na Uni
• Održana treća volonterska akcija „Let’s Do It – milion sadnica za 1 dan“
• Samočišćenje atmosfere slabi
• Kina će do 2030. zasaditi čak 70 milijardi stabala

Klimatske promjene će ostaviti dramatičan utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje ljudi, negativno utječući na sve, od kvalitete naše hrane do pojave požara i poplava u naseljenim područjima, rezultati su američkog federalnog izvještaja o zaštiti okoline.

Gina McCarthy, administratorica američke agencije za zaštitu okoliša (U.S. Environmental Protection Agency), navodi kako najnoviji federalni izvještaj posvećen posljedicama globalnog zatopljenja poručuje kako se ne radi samo o “glečerima i polarnim medvjedima, već o zdravlju naših porodica i djece.”

“Klimatske promjene ugrožavaju naše zdravlje na način da utječu na našu hranu i izvore vode, zrak koji dišemo i vrijeme koje nas služi. Klimatske promjene će dodatno pogoršati postojeće probleme i stvoriti nove”, kaže McCarthy za Huffington Post.

Izvještaj je objavila američka EPA (Department of Health and Human Services and the National Oceanic and Atmospheric Administration), skupa sa izvještajima stručnjaka drugih pet federalnih agencija koje se bave ovom tematikom.

U izvještaju stoji, između ostalog, kako će klimatske promjene ugroziti hranu koju jedemo, a veće koncentracije karbon dioksida u atmosferi smanjuju nutritivne vrijednosti usjeva, poput pšenice i riže.

Od alergije i astme već pati jako mnogo ljudi, no toplije temperature, zajedno sa dužim sezonama polena i zagađenja zraka dodatno pogoršavaju ovaj problem. Sezona polena traje duže nego ikad ranije, a u periodu od 1995. do 2011. godine, ona se povećala do čak 27 dana.

Procjenjuje se kako će do 2030. godine ekstremna suša i vrućine tokom ljetnih mjeseci dovesti do velikog broja prijevremenih smrti, a u SAD-u će ovaj broj biti 11.000 veći nego što je to bio 1990. godine. Do 2100. godine, navode stručnjaci, taj broj bi mogao narasti na 27.000 više smrti nego što je to bilo 1990. godine.

U isto vrijeme, promjene u temperaturi će dovesti do širenja bolesti koje se prenose hranom, poput salmonele i norovirusa.

Klimatske promjene dovode i do širenja bolesti koje prenose komarci i krpelji, kao što su malarija, žuta i denga groznica, virus zapadnog Nila, lajmska bolest, različite bakterijske infekcije itd.

Pored toga, globalno zagrijavanje dovodi do pojave suša, poplava i požara, zbog čega dosta ljudi gubi svoju imovinu ili se moraju seliti na druga područja.

“Ukoliko želimo spasiti naši u buduće generacije, moramo se pozabaviti problemom klimatskih promjena. Ne možemo ih ignorisati, one su već tu i bez obzira na to šta napravimo, one ne mogu biti zaustavljene preko noći. Klimatske promjene su ozbiljan problem koji utječe na toliko mnogo nivoa i mislim da je ovo najozbiljnija prijetnja sa kojom se čovječanstvo suočava”, kazala je Gina McCarthy.

klix.ba