Najveća banka na svijetu poziva na ulaganja u zelene tehnologije

Povezani članci

• Znate li da su crni džakovi za smeće veoma štetni za zdravlje?
• KVALITET ZRAKA U KANTONU SARAJEVO: Zbog entitetskih granica BiH nije ratifikovala dokumente o zaštiti okoliša
• Srpski narod protiv Rio Tinta ili o lažnim istorijskim analogijama
• Azijski smog zagađuje sve do obala Kalifornije
• Prekinuta blokada odlaganja smeća na deponiji Uborak kod Mostara
• Na požarištima oko Trebinja stanje nije alarmantno, ljudi i objekti nisu ugroženi

Analitičari UBS-a, najveće svjetske privatne banke, napominju kako će velike elektrane u Europi postati suvišne i to već za 10-20 godina budući da će razvoj električnih autmobila, jeftinijih baterija te novih solarnih tehnologija u potpunosti preobraziti način proizvodnje, pohrane i distribucije električne energije.U dokumentu koji je ova švicarska banka prije nekoliko dana poslala klijentima i investitorima, navodi se kako će velike centralizirane elektrane uskoro “izumrijeti” jer su prevelike, nefleksibilne i nebitne za buduću proizvodnju električne energije. Umjesto njih, za kućanstava i tvrtke će biti jeftinije i učinkovitije proizvoditi vlastitu energiju kojom će pogoniti i automobile, a sav višak proizvodnje pohranjivati u baterijama. Zbog razvoja tehnologije, sve ovo će biti isplativo i bez državnih subvencija.

U dokumentu se također navodi: “Energija više nije nešto što se proizvodi isključivo u velikim, centraliziranim sustavima koji su u vlasništvu velikih komunalnih kompanija. Do 2025. godine, svi će biti u mogućnosti proizvoditi i skladištiti energiju. A ta energija će biti zelena i cjenovno konkurentna tj. jeftinija od kupovine energije od komunalnih poduzeća”. Banka stoga svoje financijske klijente poziva da se pridruže revoluciji.

“Solari bi uskoro trebali postati konkurentan način proizvodnje energije. Njihov najveći nedostatak je intermitentnost koja će se riješiti raširenom upotrebom baterija i električnih vozila. Troškovi baterija pali su u proteklom periodu, a do 2020. godine trebali bi se smanjiti za dodatnih 50%. Do tog će perioda električno vozila stajati isto kao i konvencionalno pogonjeno vozilo, no uz prosječne godišnje uštede od dvije tisuće eura na troškovima za gorivo, investicija će se početi isplaćivati odmah. Zbog navedene situacije, očekuje se nagli rast u korištenju električnih vozila, posebice u zemljama sa visokim cijenama fosilnih goriva”.

Pad cijena baterija neće samo povećati broj električnih vozila, već će doprinijeti i znatno većoj upotrebi stacionarnih baterija za pohranu viškova energije u zgradama, navodi UBS. “Skladištenje baterija postati će financijski atraktivno za obiteljske kuće koje će kombinirati ovaj sustav sa solarnom energijom i električnim vozilima. Kao posljedicu novog stanja na tržištu očekujemo transformacijske promjene u komunalnom i automobilskom sektoru. Investicija u solarne sustave sa životnim vijekom od 20 godina u kombinaciji sa malim kućnim baterijskim sustavom i električnim vozilom vratiti će se u 6-8 godina na tržištima kao što su Njemačka, Italija, Španjolska i ostatak Europe, što znači da će već 2020. godine kućanstva moći računati sa barem 10-12 godina besplatne energije.

Daljnji pad cijena baterija i solara dovesti će do situacije u kojoj će već 2025. godine biti jeftinije kupiti električno od vozila na fosilna goriva.

No, banka ne očekuje da će velika komunalna poduzeća nestati. Iz UBS-a javljaju kako takve tvrtke mogu opstati jedino ako porade na razvoju naprednih mreža kojima će na učinkovit način upravljati električnom energijom te pružaju decentraliziranu proizvodnju pomoćne električne energije.

“Električna vozila su ključni katalizator za masovno usvajanje baterijskih tehnologija jer će dovesti do njihove povećane proizvodnje, a samim time i smanjenjem troškova. Danas trošak proizvodnje baterije iznosi oko 360 dolara/kWh. Do 2020. godine ova bi cijena mogla pasti na 200  dolara/kWh, a već u roku od 10 godina cijene bi se mogle kretati oko 100 dolara/kWh.

U izvješću se zaključuje kako je već sada u velikom dijelu “osunčanih” regija svijeta jeftinije proizvoditi vlastitu energiju iz fotonaponskih modula nego kupovati od komunalnog poduzeća. Novoizgrađene farme vjetra cjenovno su konkurentne elektranama na plin, ugljen i nuklearnu energiju, čak i bez subvencija. Nove tehnologije građanima omogućuju brze i relativno jeftine načine smanjenja računa za električnu energiju, a većim usvajanjem zelenih tehnologija doći će do daljnjeg i nepovratnog smanjenja troškova. Sve navedeno znači da je revolucija zelenih tehnologija već uzela maha te će nezaustavljivo dovesti do novih boljih, jeftinijih i ekoloških prihvatljivijih proizvoda.

croenergo.eu