Mini hidroelektrane prijetnja čuvenom vodopadu u Jajcu

Povezani članci

• Zbog brzog gubitka bioraznolikosti potrebna je hitna akcija za spas planeta
• Leonardo DiCaprio ponovno se pridružio apelu za spas rijeka u BiH
• Kanadska kompanija pretvara plastični otpad u dizel i benzin
• Zarobljeni u rukavicama, upleteni u maskama: Zaštitna oprema protiv Covida-19 ubija životinje, stoji u izvještaju
• Vlade 187 država postigle dogovor o smanjenju plastičnog otpada u okeanima
• Biorazgradiva plastika se ne razgrađuje brže od obične

Foto: Samir Beharić/Courtesy Image

Prije će uspjeti izgraditi hidroelektrane na Dunavu, usred Beča, nego što će im to ovdje poći za rukom, kaže Samir Beharić iz Jajca, grada u srednjoj Bosni, gdje je planirana izgradnja dvije male hidroelektrane. Javna rasprava o tome je zakazana za srijedu, 9. decembar.

Beharić, koji je predstavnik Koalicije lokalnih nevladinih organizacija iz Jajca koje se protive izgradnji mini hidrocentrala, navodi kako projektna dokumentacija pokazuje da je gradnja planirana 300 metara od čuvenog vodopada na rijeci Plivi. Svjetski turistički vodič “Lonely Planet” svrstao je vodopad u Jajcu među 12 najljepših vodopada u svijetu.

No svega nekoliko sati nakon što je RSE o tome objavila tekst, Općina Jajce zaprimila je od investitora obavijest da, do konstituiranja novog saziva Općinskog vijeća Jajca, povlači zahtjev za suglasnost za izgradnju dviju malih hidroelektrana u Jajcu. To nam je potvrdio načelnik Općine Jajce Edin Hozan.

„To znači da će biti otkazana javna rasprava, koja je bila zakazana za 9. decembar“, kazao je Hozan.

Šta je prethodilo?

Za izgradnju hidroelektrana “Pijavice”, snage 1,458 MW i “Elektrobosna”, snage 1,538 MW, zainteresirana je firma iz Sarajeva “Bosnia Green Energy Project”. Ta firma podnijela je 5. oktobra zahtjev za suglasnost za projektovanje i izgradnju Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona (SBK).

S obzirom na to da je za izdavanje koncesije neophodna prethodna suglasnost lokalne zajednice, kantonalno Ministarstvo je, 18. novembra, uputilo zahtjev Općini Jajce. U skladu s postojećim procedurama, prije nego se o ovom zahtjevu izjasni Općinsko vijeće Jajca, potrebno je provesti javnu raspravu. No, ona je zbog trenutne epidemiološke situacije sa korona virusom, ograničena na prisustvo od maksimalno 30 osoba.

Upozoravajući da bi nove hidroelektrane zadale snažan udarac turističkim potencijalima grada, flori i fauni rijeke Plive, te njenom Malom i Velikom jezeru, Beharić ističe da one nisu predviđena ni Prostornim planom općine Jajce. To bi, smatra, trebala biti odlučujuća činjenica kada je u pitanju dodjela koncesije.

Peticiju protiv hidrocentrala dnevno potpisuje oko 1000 građana. Građani su, kako kaže Beharić, dodatno sumnjičavi zbog toga što je priča o ovom projektu pokrenuta tek nekoliko dana nakon lokalnih izbora, koji su u BiH održani 15. novembra.

“Tajming je savršen, jer Općinsko vijeće neće zasjedati neko vrijeme, što znači da nema prepreka. Neko je ove investitore doveo u Jajce, a mi smatramo da je to neko iz Općine ko je imao namjeru da radi s njima. Ne želimo ništa prepuštati slučaju i nipošto ne želimo da se preskače volja lokalne zajednice”, ističe Beharić.

Zašto gradonačelniku ništa nije sporno?

Zakonom o koncesijama SBK predviđeno je da se Općinsko vijeće u roku od 60 dana izjasni o ovoj investiciji, što u slučaju hidrocentrala u Jajcu znači do 18. januara. Ukoliko to Vijeće ne učini, “Vlada SBK odlučuje o pristupanju proceduri za dodjelu koncesije kao da ima suglasnost Općinskog vijeća”.

“Ukoliko o ovome bude odlučivala vlast SBK, koji u Federaciji BiH ima najveći broj malih hidroelektrana, onda znamo kako će to završiti. Investitor je tajno radio na kupovini lokalne imovine, ali mogu poručiti da su džaba kupovali, jer graditi neće u gradu, čiji su građani zaljubljeni u Plivu, vodopad i jezera. Imamo apsolutnu podršku građana koji, ne samo da su protiv, nego su i bijesni na općinare ili bilo koga ko je ‘u talu’ sa ovim ljudima”, naglašava Beharić.

Prema podacima iz Registra poslovnih subjekata u BiH, firma “Bosnia Green energy project”, sa sjedištem Sarajevu, osnovana je 2019. godine, a njeni osnivači su Abdurahman Pezo i Muhamed Šabić. Predstavnici te kompanije nisu bili dostupni Radiju Slobodna Evropa (RSE) za razgovor o izgradnji centrala.

U pismu namjere, koje su uputili nadležnim predstavnicima vlasti, investitori su naveli opredjeljenje da hidroelektrane grade na lokaciji derivacijskog kanala nekadašnjeg industrijskog giganta “Elektrobosna”. Kanal je izgrađen 1899. godine za prvu hidroelektranu u BiH, koja je prestala s radom 1957. godine.

Načelnik Općine Jajce, Edin Hozan, potvrdio je za RSE da je s predstavnicima investitorske firme ranije imao priliku surađivati, ali da u tome ne vidi ništa sporno, niti poveznicu sa njihovom namjerom izgradnje.

Ističući da za osam godina njegovog mandata u Jajcu nije izgrađena nijedna hidroelektrana, Hozan je naglasio da će tako biti i sa ovima, ukoliko se pokaže da donose veću štetu od koristi.

“Bilo je saradnje sa njima i tu nema ništa sporno, ali siguran sam da odluka da grade i investiraju nema nikakve veze s tim. To su meni poznati ljudi, s kojima je postojala određena saradnja, ali sigurna sam da to nije uticalo, niti imalo veze s njihovim namjerama. Lično sam protiv svake investicije koja donosi više štete nego koristi, a sigurno je i politika koju zastupam. Ukoliko bi ove ugrožavalo vodotok rijeke Plive, vodopad i jezera, siguran sam da neće dobiti ni saglasnost Općinskog vijeća i procedura će biti zaustavljena”, istaknuo je Hozan.

Dodao je, također, kako je kantonalnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uputio sugestiju da se, u ovom slučaju, sačeka formiranje novog Općinskog vijeća, koje bi se izjasnilo o planiranim pogonima.

Najviše mini hidroelektrana u Srednjobosanskom kantonu

Srednjobosanski kanton (SBK), inače, zauzima prvo mjesto u Federaciji BiH po broju izgrađenih malih hidroelektrana. Vlada tog kantona proteklih godina dodijelila je 35 koncesija, a planu su i desetine novih.

Kantonalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Salkan Merdžanić, nije pristao na razgovor o hidroelektranama u Jajcu, dok je, predsjednik Vlade SBK Tahir Lendo za RSE kazao da ne zna ništa o tome.

“Nemam tu informaciju, evo sad od vas čujem. Naš stav je poznat. Vlada nikada neće donijeti nijednu odluku u suprotnosti sa lokalnom zajednicom. Niti hoće, niti može, tako da dok god se ne dobije saglasnost lokalne zajednice nema daljnje procedure”, kaže Lendo.

Predstavnici nevladinih organizacija iz Jajca, te građani okupljeni u grupu, koja na društvenim mrežama djeluje kao “Krizni štab za borbu protiv MHE na rijeci Plivi”, upozoravaju da se, zbog rada postojeće hidroelektrane “Jajce I”, već osjete posljedice povlačenja vode iz jezera.

Nadležnim institucijama su uputili nekoliko zaključaka, među kojima su oni kojima traže odgađanje javne rasprave do prve sjednice novog saziva Općinskog vijeća Jajce, te dugoročnu zaštitu vodnog bogatstva i turističkog imidža Jajca.

Aktivist iz Jajca i predsjednik Planinarskog društva “Ćusine” , Velid Hrnjić, kaže da bi nove hidroelektrane bile pogubne za Malo i Veliko jezero, te ocjenjuje da je najava njihove izgradnje guranje prsta u oko stanovnicima Jajca.

“Odavno imamo Malo jezero koje živi na ekološkom minimumu, te problem s koritom Plive i vodopadom. Stanovnicima je prekipjelo, jer živimo na Plivi i jezerima, a gledamo kako propadaju. Sada imamo i tu suludu ideju da se gradi 300 metara od vodopada, koji je naš ponos. No, slobodno mogu reći da je 99 posto građana protiv ove ideje i imamo podršku sa svih strana. Međutim, danas ne možemo vjerovati našim političarima. Dobro smo proučili projekat i nismo naivni da to prepustimo slučaju i idemo do kraja, do povlačenja zahtjeva za izgradnju”, kaže Hrnjić.

Koliko BiH ima malih hidroelektrana, a koliko je planirano?

Uz zahtjev kantonalnoj vlasti za dodjelu 30-godišnje koncesije u Jajcu, firma “BosniaGreen Energy Project” dostavila je Studiju o ekonomskoj opravdanosti, koju je izradila projektantska firma “Sendo” iz Sarajeva.

Vlasnik ove firme Mirsad Sendo nije želio razgovarati o detaljima projekta, a u kratkom telefonskom razgovoru ocijenio je da su “mediji u BiH jednostrani, navijački i da o hidroelektranama ne izvještavaju kako treba”.

“U BiH se radi o inkviziciji, a niko neće da pogleda da ima 10.000 hidroelektrana u Njemačkoj, da ih je 6.000 u Austriji, 8.000 u Norveškoj itd. Jedini u svijetu radimo nešto što se nigdje ne radi, a imamo uzore u ovim zemljama”, kazao je Sendo za RSE.

U BiH je do sada izgrađeno 109 malih hidroelektrana, od čega je 65 u Federaciji BiH, a 44 u Republici Srpskoj. Prema podacima organizacija koje se bave zaštitom okoliša, u pripremi je izgradnja dodatnih 345.

Nadležnost za izdavanje suglasnosti i dozvola za izgradnju u Federaciji BiH podijeljena je između entiteta, kantona i općina, dok su u Republici Srpskoj (RS) za to nadležne entitetska i lokalne vlasti.

Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH“ kaže za RSE da sve do sada izgrađene MHE proizvode tek tri posto električne energije, te da se postavlja pitanje da li je ona vrijedna uništavanja riječnih tokova.

“Naravno da investitori traže neka objašnjenja za svoja ulaganja, ali vrlo lako se može provjeriti da u Evropskoj uniji (EU) gotovo sva ulaganja, u zadnjih deset godina, ide u vjetro i solarnu energiju. Čak je i poseban budžet EU izdvojen kako bi se sanirali riječni tokovi, a osobito oni u Njemačkoj i Austriji, koji su iscrpljeni iskorištavanjem hidroenergije. Doduše u direktivama i zakonima hidroelektrane i dalje predstavljaju obnovljive izvore energije, međutim nigdje ne piše da to moraju biti male hidroelektrane, nego se umjesto njih gradi jedna velika, odnosno žrtvuje se jedna rijeka za dobrobit zajednice. Investitori na Balkanu, s druge strane, uzurpiraju potoke i rječice u kojima je veliki biodiverzitet. Ta električna energija se proda, investitor dobije novac na osnovu poticaja, a lokalno stanovništvo izgubi pristup vodi”, ističe Veljović.

Koalicija za zaštitu rijeka u BiH, koja okuplja 30-ak organizacija, godinama insistira da vlasti u BiH uvedu moratorij na izgradnju, zbog, kako navode, isključive koristi koju male hidroelektrane donose investitorima i štete koju nanose rijekama.

“Vode Balkana ubrzano postaju plijen domaćih tajkuna, stranih profitera i njihovih zaštitnika u vlasti. Ako ne odbranimo i trajno ne zaštitimo naše divlje rijeke i bujna vrela, mi ćemo biti posljednje generacije koje ih pamte. Vlasti daju koncesije privatnim biznisima koji naše vode crpe bez adekvatne naknade i bez ikakve kontrole. Nekontrolisano crpljenje će u godinama predstojećih suša trajno ugroziti vodosnabdijevanje stanovništva”, navedeno je u Manifestu za očuvanje rijeka koji potpisuju eko udruženja.

Zaključkom o zabrani daljnje gradnje malih hidroelektrana u Federaciji BiH, te reviziji do sada izgrađenih, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH (jedan od dva doma u Federaciji BiH) je krajem juna zadužio Vladu Federacije BiH da u roku od tri mjeseca, izvrši analizu i Parlamentu predloži zakonske izmjene koje će omogućiti realizaciju usvojenog zaključka.

Pod pritiskom Koalicije za zaštitu rijeka BiH, Vlada Federacije BiH je na sjednici 26. novembra zadužila resorna ministarstva, agencije i komisije da u roku od 30 dana pripreme sve neophodne prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz svojih nadležnosti, a u vezi sa zabranom izgradnje malih hidroelektrana.

Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH zaduženo je da, prilikom izrade Nacionalnog energetskog i klimatskog plana BiH, u dijelu obaveza za obnovljive izvore energije za Federaciju BiH, te izmjena i dopuna Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, izuzme poticanje proizvodnje električne energije iz hidroelektrana putem zagarantiranih otkupnih cijena.

Iz federalnog Ministarstva okoliša i turizma, iz kojeg su ranije upozoravali da gotovo sve suglasnosti i dozvole za izgradnju malih hidroelektrana daju niži nivoi vlasti, saopćili su za RSE da su u toku izmjene i dopune Pravilnika koje bi trebale omogućiti da federalni nivo dodjeljuje okolinske dozvole za hidroelektrane, čija je snaga veća od 150 kW.

Iz Ministarstva su naveli da, u suradnji s predstavnicima Koalicije za zaštitu rijeka BiH, trenutno rade i na pravilnicima, koji se odnose na način formiranja i rad stručnih komisija za ocjenu studija o utjecaju hidroelektrana na okoliš.

Zahvaljujući aktivizmu građana i nevladinih organizacija, proteklih godina, spriječena je izgradnja nekoliko malih hidroelektrana, poput onih u Nacionalnom parku Sutjeska, te na rijeci Uni.

Stanovnici Kruščice kod Viteza, u srednjoj BiH, su od augusta 2017. do decembra 2018. godine danonoćno boravili u improviziranom šatoru pored rijeke kako bi spriječili izgradnju dvije hidroelektrane.

Za proteste kojima su spriječile izgradnju, žene iz ovog naselja su osvojile nagradu njemačke fondacije EuroNatur.

RSE