Lajk za pametnu energiju
Povezani članci
- Zbog zagađenja zraka prerano umire 5,5 milijuna ljudi godišnje
- Amazonska prašuma sada emitira više CO2 nego što apsorbira
- Podić o uništavanju prirode, Forti, NiP-u, Novaliću: Na djelu je vladavina para!
- Strogo zabranjeno kupanje u Neretvi
- Opština Jajce pridružila se Inicijativi ‘Opštine bez brana’
- Rijeku Vrbas ugrožava više od 300 zagađivača
Razvojni program Ujedinjenih nacija u saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, a uz finansijsku pomoć Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju SIDA-e, u Bosni i Hercegovini implementira projekat iz oblasti energetske efikasnosti pod nazivom ,,Zeleni ekonomski razvoj“.
Cilj je da se prvenstveno najmlađa populacija upozna sa načinima štednje energije od kojih uveliko zavise budući ekonomski i socijalni razvoj.
Na bijeljinskom trgu sreli smo neobičnog profesora. Kaže da ga zovu profesorAtom. Obišao je Tuzlu, Banjaluku, Sarajevo, a svratio je i od Bijeljine, da pokuša svim zainteresovanim da objasni kako pravilno da koriste i ne rasipaju energiju. Glumac Duško Mazalica, kao profesor Atom, objašnjava zašto se akcija koju provodi po bh. gradovima zove Lajk za pametnu energiju.
„Lajk u principu jedan određeni znak, po mom mišljenju danas veoma u modi, u trendu, prepoznatljiv znak, koji na neki način poziva najviše djecu, jer sad njima treba usađivati te navike. Oni su sad tako mladi, tako brzo upijaju, i ako im sad usadimo navike, onda oni počnu vremenom da ispravljaju nas, ako mi imamo pogrešne navike. Tako će taj Lajk ostati njima upečatljiv”, kaže Mazalica.
Projekat UNDP-a Zeleni ekonomski razvoj trebalo bi da približi nivo potrošnje energije u Bosni i Hercegovini evropskim standardima potrošnje. Zbog toga ekipa koja organizuje ovaj edukativno-zabavni događaj širom Bosne i Hercegovine dijeli brošure sa savjetima za efikasnije korištenje energije. Evo jednog savjeta Duška Mazalice:
„Imate postupak kad vadite zaleđeno meso iz zamrzivača – stavite ga u frižider, jer onda ono dok se otapa hladi frižider, ne pali se struja. To su neke sitnice, iz ličnog iskustva, kad sam poslušao ovih dvjesto savjeta koje nudimo u brošuri. Prosto se u kratkom vremenu pokazao manji račun za struju“, navodi on.
Kako povećati energetsku efikasnost rasvjete, kako prištedjeti pri svakodnevnom korištenju kućanskih uređaja, kako zagrijavati prostor – neki su od savjeta koje UNDP nastoji približiti građanima BiH kroz edukativne sadržaje i igru.
Međutim, podatak da preko 90 odsto građevina u BiH ne zadovoljava sadašnje propise o toplinskoj zaštiti, uopšte nije igra, kaže Dženan Ćosović, ispred UNDP-a.
„Znam podatak da se, recimo, više od 40 posto energije u Bosni i Hercegovini rasipa, prosipa, uzaludno troši, za razliku od zemalja u regionu, a da i ne govorim u Evropi, gdje se ta energija i reciklira i ponovo troši. Mi kao država imamo i više nego dovoljno potencijala da proizvodimo energiju, da je izvozimo. Šta je razlog što mi ne proizvodimo energiju, nego je trošimo, i to besmisleno“, upozorava Dženan.
Navodi primjer u Evropi i svijetu popularnog načina uštede energije pomoću solarnih panela.
„Najzanimljiviji projekat, čiji opis i savjete možete naći u ovoj brošuri, je Pametna kuća, odnosno Solarna kuća, koja pomoću solarnih panela proizvodi energiju sama za sebe. To nije ništa novo, to se radi u cijelom svijetu. Pitanje je dana kada će i kod nas doći do veće upotrebe solarne energije, jer smo blago mediteransko podneblje, imamo sunca veći dio godine. To je pravac koji ima svijetlu budućnost”, uverava Dženan Ćosović.
Duško Mazalica, sada već u mnogim gradovima poznat kao profesor Atom, kaže da baš i nije zadovoljan znanjem Bosanaca i Hercegovaca kada je u pitanju pametno korištenje energije, ali da ljudi ipak polako shvataju da će budući socijalni i ekonomski razvoj zemlje i približavanje Evropskoj uniji jednim dijelom zavisiti od načina upotrebe prirodnih resursa.
„Ovo prihvatam kao jednu vrstu masovne pojave i mislim da treba raditi masovno da bi se što više ljudi obrazovalo i da to postane jedan javni trend. Jedino na takav način možemo mnogo više energije da uštedimo, da budemo bolji ljudi za sredinu oko sebe”, zaključuje Mazalica.