John Kerry: Bogate zemlje moraju odgovoriti na bijes zemalja u razvoju zbog klime

Izdvajamo

• "Zabilježio sam povećanu frustraciju i bijes ostrvskih država i ranjivih zemalja te malih afričkih nacija i drugih širom svijeta koji se osjećaju žrtvama zbog činjenice da su minijaturna komponenta emisija", rekao je. “A ipak oni plaćaju veoma visoku cijenu. Sedamnaest od 20 najugroženijih zemalja svijeta klimatskom krizom nalazi se u Africi, a ipak 48 subsaharskih zemalja proizvodi ukupno 0,55% svih emisija.

Povezani članci

• Volonteri 26. i 27. aprila ponovo čiste našu zemlju
• Zbog malih hidroelektrana godišnje gubimo preko četiri miliona KM
• Rizici (ne) investiranja u elektroenergetski sektor BiH
• Gradnja jedinstvenog studentskog paviljona od recikliranog materijala
• FERK izdao dozvole za 56 hidroelektrana, stručnjaci tvrde da će nastati milionske štete
• Kineske kompanije investiraju 150 miliona KM u izgradnju vjetroelektrane u Tomislavgradu

Poplave u Pakistanu prošlog augusta. Foto: Fayaz Aziz/Reuters

Američki izaslanik za klimu kaže da se treba raditi na detaljima fonda za ‘gubitak i štetu’ 2023. godine.

Ljudi u zemljama u razvoju osjećaju sve veću ljutnju i osjećaju se žrtvama klimatske krize, upozorio je američki izaslanik za klimu John Kerry, a bogate zemlje moraju hitno reagirati.

“Zabilježio sam povećanu frustraciju i bijes ostrvskih država i ranjivih zemalja te malih afričkih nacija i drugih širom svijeta koji se osjećaju žrtvama zbog činjenice da su minijaturna komponenta emisija”, rekao je. “A ipak oni plaćaju veoma visoku cijenu. Sedamnaest od 20 najugroženijih zemalja svijeta klimatskom krizom nalazi se u Africi, a ipak 48 subsaharskih zemalja proizvodi ukupno 0,55% svih emisija.

Samit o klimi UN-a Cop27 u Egiptu u novembru skoro je iskočio iz kolosijeka zbog ogorčenog spora između bogatih i siromašnih nacija oko „gubitaka i štete“, termina za najteže posljedice klimatske katastrofe, i načina spašavanja i obnove siromašnih nacija pogođenih njima.

SAD, EU, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge bogate nacije na kraju su pristale na novi fond za gubitke i štetu, ne govoreći koliko će novca biti u fondu ili odakle će doći.

Kerry je rekao da su SAD posvećene pomoći svijetu u razvoju u gubitku i šteti, ali da će na detaljima fonda trebati više raditi 2023. godine.

„Kako možeš nekoga da pogledaš u oči, bez ikakvog izraza lica, a ne prihvatiš ideju da postoje štete i da postoje gubici” pitao je. “Viđamo ih širom svijeta. Vidite ih na povišenom nivou mora, vidimo ih u požarima, vidimo ih u poplavama, u Pakistanu i drugdje. Vidimo ih u olujama većeg intenziteta.”

No, dodao je: „Kako upravljate [gubicima i štetom] je još uvijek pitanje: Kako pristupiti ovom izazovu finansijskim aranžmanima. Ali bilo je važno priznati da su oni tu i da na tome moramo raditi sa dobrom namjerom.”

Kerry je u decembru razgovarao za The Guardian u Londonu. Bijela kuća se suočava sa ozbiljnim problemima u prikupljanju finansijskih sredstava za klimatske promjene putem Kongresa, a Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca vjerovatno neće biti voljan da isplati sredstva. Vjerovatne poteškoće nagoviještene su u finansijskom zakonu koji je usvojen neposredno prije Božića, a koji je sadržavao manje od milijardu dolara u klimatskim fondovima.

Na Cop27, Kerry je predložio međunarodna tržišta za kompenzaciju ugljika i da bi privatni sektor mogao pružiti dodatne izvore finansiranja. Međutim, te rasprave su u ranoj fazi i teško da će biti ispunjene.

Pregovori Cop28 sljedeće godine održat će se u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), velikom proizvođaču nafte. Neki su izrazili zabrinutost da bi ovo moglo otvoriti mogućnosti naftnim lobistima da uspore napredak. Bilo je više od 630 lobista za fosilna goriva na Cop27 u Šarm el Šeiku, a odbijanje zemalja proizvođača nafte spriječilo je donošenje snažnijih rezolucija o postupnom ukidanju fosilnih goriva i ponovnom potvrđivanju globalnog cilja ograničavanja porasta temperature na 1,5C iznad predindustrijskog nivoa.

Kerry je odbio takve zabrinutosti. “Mislim da je idealno da UAE, zemlja koja proizvodi naftu i gas, ima hrabrosti da ustane i kaže: ‘Mi ćemo voditi COP koji će se pozabaviti ovim izazovom'”, rekao je.

„Oni su na vrhuncu mnogih tehnologija s niskim udjelom ugljika, uložili su ogromne sume u obnovljive izvore energije, oni su na samom vrhu istraživanja nuklearnog, zelenog vodika, baterija“, rekao je. “Mislim da je zaista sjajna izjava da zemlja koja je imala veliko bogatstvo proizvedeno kao rezultat stare energetske ekonomije sada gleda na novu energetsku ekonomiju. I to će biti mjesto iskrene rasprave o tome.”

Iako su hitno potrebne rasprave o finansiranju klimatskih promjena, smanjenje emisija također mora biti ključni fokus, insistira Kerry. “Ne možemo pobjeći od toga”, rekao je. “Ne možete uzeti odmor [od smanjenja emisija] jer ako to učinite, jednostavno doprinosite mnogo većim nivoima gubitaka i štete i otežavate planeti kao cjelini da se suoči s ovom krizom.”

Kerry je rekao da “žali” što “nije postojao adekvatan kolektivni fokus” na smanjenju emisija na Cop27. Ali on je rekao da ako zemlje ispune svoje obaveze u pogledu emisija, cilj ograničavanja porasta temperature na 1,5C i dalje može biti ispunjen.

Neki naučnici i posmatrači klimatskih pregovora upozorili su nakon Cop27 da je cilj od 1,5C izgubljen. Kerry je odbacio to gledište, ali se složio da će to zahtijevati daleko veće napore.

“Cilj od 1,5C je na ‘održavanju života’ – to je još uvijek izvodljivo, ali samo ako donesemo bolje odluke”, rekao je. Nisu svi iz grupe G20 najvećih svjetskih ekonomija, koje su također odgovorne za oko 80 posto globalnih emisija, donijeli potrebne ciljeve i mjere da ih ispune, rekao je. Ograničavanje grijanja na 1,5 C je, rekao je, “u okviru mogućnosti, ali samo ako natjeramo zemlje da se pojačaju”.

Saradnja SAD-a s Kinom, najvećim svjetskim emiterom, bila bi ključna za to, dodao je. „Kina predstavlja pravi izazov zbog nivoa njihovih ukupnih emisija i upotrebe uglja. Moramo pronaći način da sa Kinom sarađujemo.”

The Guardian