IPCC izdao “najmračnije upozorenje do sada” o utjecajima klimatskog sloma

Izdvajamo

• Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, rekao je: „Vidio sam mnogo naučnih izvještaja u svoje vrijeme, ali ništa slično ovome. Današnji izvještaj IPCC-a je atlas ljudske patnje i osuđujuća optužnica protiv neuspjelog vodstva u oblasti klimatskih promjena.”

Povezani članci

• Crvena tečnost ulijeva se u rijeku Bosnu u Zenici, ispituje se uzrok
• Zrak ponovo nezdrav: Jutros najgore u Ilijašu i Visokom
• Europska Unija pozvana da pomogne i utiče na smanjenju zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu
• Saopštenje Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini povodom gradnje HE u gornjem toku rijeke Neretve
• Francuski sud naložio državi da plati kazne od 20 miliona evra zbog lošeg kvaliteta vazduha
• Vanredna konferencija NASA-e: Šta je otkriveno na Marsu?

Foto: Fadel Senna/AFP/Getty Images

Izvještaj kaže da ljudske akcije uzrokuju opasne poremećaje, a prozor za osiguranje budućnosti za život se zatvara.

Klimatski slom se ubrzava, mnogi od utjecaja bit će ozbiljniji od predviđenih i preostaje samo mala šansa da se izbjegnu njegova najgora razaranja, rekao je Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC).

Čak i na sadašnjim nivoima, ljudska djelovanja u zagrijavanju klime uzrokuju opasne i široko rasprostranjene poremećaje, prijeteći devastacijom dijelovima prirodnog svijeta i čineći mnoga područja nesposobnima za život, navodi se u značajnom izvještaju objavljenom u ponedjeljak.

“Naučni dokazi su nedvosmisleni: klimatske promjene su prijetnja ljudskom blagostanju i zdravlju planete”, rekao je Hans-Otto Pörtner, kopredsjedavajući radne grupe 2 IPCC-a. “Svako daljnje odlaganje usklađene globalne akcije propustit će kratak i brzo zatvarajući prozor da se osigura budućnost za život.”

Suše, poplave, toplotni talasi

U onome što su neki naučnici nazvali “najmračnijim upozorenjem do sada”, sažetak izvještaja globalnog autoriteta za nauku o klimi kaže da se suše, poplave, toplotni talasi i drugi ekstremni vremenski uslovi ubrzavaju i nanose sve veću štetu.

Omogućavanje porasta globalnih temperatura za više od 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa, kao što izgleda vjerovatno prema trenutnim trendovima u emisijama stakleničkih plinova, rezultiralo bi nekim „nepovratnim“ utjecajima. To uključuje otapanje ledenih kapa i glečera, te kaskadni efekat pri čemu šumski požari, odumiranje drveća, sušenje tresetišta i odmrzavanje permafrosta oslobađaju dodatne emisije ugljika, dodatno pojačavajući zagrijavanje.

“Atlas ljudske patnje”

Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, rekao je: „Vidio sam mnogo naučnih izvještaja u svoje vrijeme, ali ništa slično ovome. Današnji izvještaj IPCC-a je atlas ljudske patnje i osuđujuća optužnica protiv neuspjelog vodstva u oblasti klimatskih promjena.”

John Kerry, specijalni izaslanik američkog predsjednika za klimu, rekao je da izvještaj “pokazuje strašnu sliku uticaja koji se već dešavaju zbog toplijeg svijeta i strašnih rizika za našu planetu ako nastavimo ignorisati nauku. Vidjeli smo porast ekstremnih događaja potaknutih klimom i štetu koja ostaje iza – izgubljeni životi i uništena sredstva za život. Pitanje u ovom trenutku nije možemo li u potpunosti izbjeći krizu, nego možemo li izbjeći najgore posljedice.”

U izvještaju se kaže:

Sve je pogođeno, a nijedna naseljena regija ne može izbjeći strašne utjecaje rastuće temperature i sve ekstremnijih vremenskih prilika.

Otprilike polovina svjetske populacije – između 3,3 milijarde i 3,6 milijardi ljudi – živi u područjima koja su “visoko osjetljiva” na klimatske promjene.

Milioni ljudi se suočavaju s nestašicom hrane i vode zbog klimatskih promjena, čak i pri sadašnjim nivoima grijanja.

Masovno izumiranje vrsta, od drveća do koralja, već je u toku.

1,5°C iznad predindustrijskog nivoa predstavlja „kritični nivo” iznad kojeg se utjecaji klimatske krize snažno ubrzavaju, a neki postaju nepovratni.

Obalna područja širom svijeta i mala nisko ležeća ostrva suočavaju se s poplavama pri porastu temperature za više od 1,5°C.

Ključni ekosistemi gube sposobnost da apsorbuju ugljični dioksid, pretvarajući ih iz ponora ugljika u izvore ugljika.

Neke zemlje su se složile da očuvaju 30% Zemljinog kopna, ali očuvanje polovice može biti neophodno kako bi se obnovila sposobnost prirodnih ekosistema da se nose sa štetom koja im je nanesena.

Šansa da se izbjegne najgore

Ovo je drugi i ažurirani dio najnovijeg izvještaja IPCC-a o procjeni situacije, sveobuhvatni pregled globalnog znanja o klimi, koji je nastajao sedam godina i koji se oslanja na recenzirani rad hiljade naučnika. Izvještaj o procjeni je šesti, od kada je UN prvi put sazvao IPCC 1988. godine, a možda je i posljednji koji je objavljen dok još uvijek postoje šanse da se izbjegne najgore.

U prvom prilogu IPCC-ove radne grupe 1, objavljenom prošlog augusta, o fizičkoj nauci o klimatskim promjenama, kaže se da je klimatska kriza “nedvosmisleno” uzrokovana ljudskim djelovanjem, što je rezultiralo promjenama koje su bile jedinstvene, a neke su postale “nepovratne”.

Ovaj drugi dio, od strane Radne grupe 2, bavi se utjecajima klimatskog sloma, navodi područja u kojima je svijet najranjiviji i opisuje kako možemo pokušati da se prilagodimo i zaštitimo od nekih utjecaja. Treći dio, koji treba da bude objavljen u aprilu, će pokriti načine smanjenja emisije gasova staklene bašte, a završni dio, u oktobru, će rezimirati ove lekcije za sastanke vlada u Egiptu na samitu UN Cop27 o klimatskim promjenama.

„Kataklizma” za mala ostrva

Mala ostrva će biti među najteže pogođenima. Walton Webson, ambasador Antigve i Barbude te predsjedavajući Alijanse malih ostrvskih država, nazvao je nalaze “kataklizmičnim”.

On je pozvao UN da sazove posebnu sjednicu kako bi razmotrili akciju. “Nastavljamo da idemo prema provaliji – kažemo da su nam oči otvorene za rizike, ali kada pogledate globalne emisije, ako ništa drugo, ubrzavamo prema rubu litice. Ne vidimo akciju velikih emitera koja je potrebna da bi se smanjile emisije u ovoj kritičnoj deceniji – to znači prepoloviti emisije najkasnije do 2030. godine. Jasno je da nam vrijeme izmiče.”

Vlade u drugim dijelovima svijeta mogle bi pomoći svojim ljudima da se prilagode nekim od utjecaja klimatske krize, navodi se u izvještaju, izgradnjom odbrane od poplava, pomaganjem poljoprivrednicima da uzgajaju različite usjeve ili izgradnjom otpornije infrastrukture. Međutim, autori kažu da će kapacitet svijeta, da se prilagodi utjecajima, brzo opasti s daljnjim porastom temperature, brzo dostižući “tvrde” granice iza kojih bi adaptacija bila nemoguća.

“Globalne domine”

Klimatska kriza također ima moć da pogorša probleme poput gladi, lošeg zdravlja i siromaštva, jasno se navodi u izvještaju. Dave Reay, direktor Instituta za klimatske promjene u Edinburgu na Univerzitetu u Edinburgu, rekao je: „Kao da lopticu za uništavanje odnesete na set globalnih domina, klimatske promjene u 21. stoljeću prijete da unište temelje sigurnosti hrane i vode, razbiju dalje kroz krhke strukture zdravlja ljudi i ekosistema i na kraju uzdrmaju same stubove ljudske civilizacije.”

Izvještaj umanjuje strahove od sukoba koji proističu iz klimatske krize, navodeći da će uslijediti “raseljavanje” i “nedobrovoljna migracija” ljudi, ali da su “neklimatski faktori dominantni pokretači postojećih nasilnih sukoba unutar države”.

Ali Jeffrey Kargel, viši naučnik na Institutu za planetarnu nauku u SAD-u, rekao je: „Trenutna ratna aktivnost u istočnoj Evropi, iako se ne može pripisati klimatskim promjenama, predstavlja dodatni oprez o tome kako bi se ljudske tenzije i međunarodni odnosi i geopolitika mogli zapaliti kako klimatske promjene pogađaju nacije na način na koji su loše pripremljene da se nose.”

The Guardian