GRAĐANSKI AKTIVISTI ŠIROM BIH PORUČUJU DA NE ODUSTAJU OD SVOJIH ZAHTJEVA DA SE ZAUSTAVI UNIŠTAVANJE ŽIVOTNE SREDINE

Povezani članci

• Norvežanka koja putuje biciklom od južne Afrike do Norveške zbog klimatskih promjena dolazi u BiH
• Aarhus centar: Spriječimo da naše rijeke budu “smještene u cijevi”
• Kritično stanje: Dezertifikacija prijeti da pretvori budućnost Irana u prah
• Gradnja jedinstvenog studentskog paviljona od recikliranog materijala
• Arktik će ove ili naredne godine prvi put biti bez morskog leda
• Bečka domaćinstva postaju autonomni proizvođači energije

Foto: Antikorupcija

„Kada bi zaštita prirode bila imperativ, sa velikim brojem izazova i problema građani BiH ne bi morali da se suočavaju!“, navodi se u zajedničkom saopštenju 11 neformalnih grupa i udruženja građana, objavljenom povodom Svjetskog dana zaštite životne sredine 5.6.2022.

05.06.2022. godine, na svjetski Dan zaštite životne sredine, aktivisti širom Bosne i Hercegovine, kojima je očuvanje životne sredine dio svakodnevne borbe, ujedinjeni su u ideji da je naša planeta i njena zaštita prioritet svakog pojedinca. Simbolično, na ovaj dan, građanski aktivisti širom BiH odlučili su se obratiti svojim sugrađanima, te ih pozvati na zajedničku borbu protiv sistemskog uništavanja životne sredine i ugrožavanja javnog interesa. Pominjujući svoje iskustvo, aktivisti su pozvali sve zainteresovane da se pridruže ovoj borbi, te posredno i da djeluju u cilju sveobuhvatne zaštite prirode oko nas. I samim tim doprinesu stvaranju bolje budućnosti.

„Nelegalna i nekotrolisana eksploatacija šljunka izaziva devastirajuće efekte po životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih korita, poplave, uništavanje zemljišta i narušavanje ravnoteže eko-sistema. Pozivamo nadležne institucije da pristupe rješavanju problema, od donošenja suštinskih promjena u primjeni planskih dokumenata, izdavanju dozvola, do uspostavljanja efektnog sistema kontrole, nadzora i kažnjavanja nelegalnih aktivnosti“ – poručuju aktivisti za zaštitu slivova rijeka Bosne i Drine od nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka.

„Naša životna sredina naše je blago, koje će, ukoliko se brzo ne osvijestimo, postati naše siromaštvo. Vrijeme je da se svako od nas uključi u ovu borbu i da uradi sve što je u njegovoj moći za zajednički cilj, za naše bolje sutra i za našu planetu Zemlju!“ – naglašava Aleksandar Novaković, aktivista neformalne grupe građana „Sačuvajmo Karanovac“.

„Naš aktivizam prvenstveno ima za cilj da se ukaže odgovornim i gradskim vlastima u ZDK na obavezu namjenskog trošenja novca iz Fonda, na projekte za zaštitu zraka, što bi direktno uticalo na poboljšanje kvaliteta života grašana ZDK i zdraviji okoliš!“- navode iz neformalne grupe „Čuvari Zraka“ iz Zenice.

„Ovom prilikom podsjećamo na problem u Kreševu koji godinama egzistira! Trenutno čekamo odluku Federalnog ministarstva okoliša i turizma o produženju dozvole nakon što smo ukazali na propusta, a sa druge strane očekujemo od Vlade SBK da raskine koncesioni ugovor za kamenolom koji bez ikakvih dozvola radi. Poručujemo da nećemo odustati dok se ne zaustavi nelegalan rad kamenoloma i tvornice vapna u Kreševu“, izjavio je Darko Joksimović, predstavnik Kreševskog građanskog pokreta.

„Iako je u pitanju prirodni fenomen, jedinstven u Bosni i Hercegovini,  Bunski kanali nisu trajno zaštićeni od gradnje mHE sve dok mHE Buna 1 i 2 ne budu izbrisane iz postojećeg Prostornog plana Grada Mostara. Zbog toga, zajedno sa 1400 građana potpisnika peticije za spas Bunskih kanala, pozivamo gradsku vlast da trajno zaustave gradnju mHE na Bunskim kanalima i da izbrišu ucrtane mHE iz prostornog regulacionog plana Grada Mostara.“, ističe Miroslav Barišić, predstavnik neformalne grupe građana „Stop izgradnji mHE na Buni“.

„Ovom prilikom poručujemo da nećemo odustati od svoje borbe protiv nelegalne gradnje mHE na Kasindolskoj rijeci. Nakon što su oborene ekološke dozvole za sve 3 mHE na Kasindolskoj rijeci, te građevinska dozvola za mHE Samar, tražimo raskid koncesionih ugovora za ove 3 mHE. Samo na taj način možemo u potpunosti zaštiti našu rijeku i životnu sredinu koja je ugrožena“, ističe Sara Tuševljak, predstavnica neformalne grupe građana „Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci“.

“Potvrđeno je da se gradilište spornog kompleksa nalazi u 3. vodozaštitnoj zoni i da je pitanje vremena kada će tankovi popustiti i zagaditi pitku vodu grada Sarajeva! Simbolično na današnji dan pitamo kako je moguće da naša voda, daleko poznata po kvaliteti u svijetu ima cijenu? Naše zdravlje je u rukama Tužilaštva, jer smo za one koji donose odluke kolateralna šteta. Nadam se da će i oni koji negiraju opasnost i grade bez validnih dozvola osjetiti posljedice“, ističu predstavnici neformalne grupe građana „Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju“.

„Izgradnjom mHe na Doljanci ozbiljno je ugrožen život i opstanak ljudi koji žive na tom području. Narušena je ravnoteža u prirodi, a ljudi koji su živjeli od poljoprivrede morali su promijeniti djelatnost ili napustiti to područje i tražiti negdje drugo bolje sutra za sebe i svoju djecu. Međutim, naše udruženje je još uvijek tu, i mi ćemo se nastaviti boriti za naša prava.“ – poručuju aktivisti iz NGG „Za Doljanku“.

„Želimo javnost i nadležne institucije da podsjetimo da se građani Višegrada već 28 godina bore sa problemom nelegalne deponije koja je opasna po zdravlje građana i životnu sredinu. U cilju rješavanja problema, mještani su pokrenuli potpisivanje peticije za uklanjanje deponije. Pozivamo sve  građane Višegrada da potpišu peticiju i priključe se našoj borbi protiv nelegalne deponije. Sretan međunarodni dan životne sredine svima koji nemaju deponiju u neposrednoj blizini domova!“ – poručuju aktivisti NGG „Uklonimo  nelegalnu deponiju pred turističkim gradom Višegradom“.

„Rijetke su teme koje mogu pokrenuti veći broj ljudi. Nelegalna upotreba pesticida i štetan utjecaj jeste jedna od tih tema, problem koji direktno utiče na život svakog pojedinca bez obzira na političku pripadnost, finansijske mogućnosti, godine, nacionalnost ili bilo šta drugo što stvara društvene podjele. Neformalna grupa građana „Goražde bez pesticida“ vršiti će pritisak na donosioce odluka da odgovore na zahtjev zajednice koju zastupaju. Ovo je borba za našu djece, jer to je bit naših života“, otvoreno govore aktivisti neformalne grupe građana „Goražde bez pesticida“.

“Svjetski dan zaštite okoliša prilika je da još jednom ukažemo na važnost očuvanja posljednjih divljih, pitkih rijeka na Starom kontinentu. Neretvica je rijeka dužine 27 km i većim dijelom toka je pitka. Naša poruka je da nećemo dopustiti izgradnju 15 malih hidroelektrana i njeno trpanje u cijevi zbog šake kilovata.”, istakli su predstavnici udruženja građana “Neretvica – Pusti me da tečem’.

Aktivisti se svakodnevno suočavaju sa brojnim izazovima u borbi za zaštitu javnog interesa, a često je to usko vezano za uništavanje životne sredine. Upravo zbog toga su uputili poziv nadležnim institucijama da svoj posao obavljaju u skladu sa propisima, te da rad na zaštiti životne sredine ne ostane samo deklarativan. Održivoj budućnosti posvetiti više pažnje, jer kada bi zaštita prirode bila imperativ, sa velikim brojem izazova i problema građani BiH ne bi morali da se suočavaju!

NGG „STOP nelegalnim šljunkarama na rijeci Drini“
NGG „Čuvari zraka“
NGG „Sačuvajmo Karanovac“
NGG „Kreševski građanski pokret“
NGG „Stop izgradnji mHE na Buni“
NGG „Stop izgradnji mHE na Kasindolskoj rijeci“
NGG „Spas u zadnji čas – spasimo Dobrinju“
NGG „Za Doljanku“
NGG „Goražde bez pesticida“
NGG „Uklonimo  nelegalnu deponiju pred turističkim gradom Višegradom“
UG “Neretvica – Pusti me da tečem”

Antikorupcija