Globalno zagrijavanje će povećati bolesti i smrtnost

Povezani članci

• Divan projekat: Svi đaci prvaci u Beogradu od 15. oktobra sade svoje drvo
• Gusjenica predvodni novu ekološku revoluciju
• Preporuke usvojene, reforme na dugom štapu: Energetski sektor još dugo bez IPA fondova
• Oliver Arapović: Vijećnici na primjeru Bunskih kanala mogu pokazati da će raditi za dobrobit građana
• Erebus: Planina vatre i leda
• Globalno se reciklira manje od 10 posto plastike

Klimatske promjene povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i bubrega, toplinskog stresa i drugih smrtonosnih bolesti povezanih s toplinom za sve više ljudi po svijetu ranjivih na toplinu, objavili su naučnici.

Učinci globalnog zagrijavanja najozbiljniji su za stariju i urbanu populaciju i osobe s hroničnim zdravstvenim tegobama. Evropa i istočni Mediteran su ranjiviji od Afrike i jugoistočne Azije zbog brojnosti starijih ljudi koji žive u gusto naseljenim gradovima, navode istraživači u analizi u medicinskom časopisu The Lancet.

“Trendovi utjecaja klimatskih promjena, izloženosti i ranjivosti, pokazuju neprihvatljivo visoki rizik za zdravlje sada i u budućnosti”, rekla je sociologinja na britanskom Univerziteta York Hilary Graham, prenosi Hina.

Lancetovo odbrojavanje zdravlju i klimatskim promjenama uključilo je rad 27 akademskih ustanova u disciplinama od zdravlja i inženjerstva do ekologije, te stručne analize Ujedinjenih naroda i međuvladinih agencija širom svijeta.

Toplinski valovi

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), klimatske promjene djeluju na mnoge čimbenike koji utječu na zdravlje, uključujući čisti zrak i vodu, hranu i sklonište. Procjenjuje da bi između 2030. i 2050. godine klimatske promjene mogle uzrokovati dodatnih 250.000 smrtnih slučajeva godišnje zbog pothranjenosti, proljeva, malarije i stresa.

Izvještaj je pokazao da je 2017. godine gotovo 157 miliona ranjivih ljudi bilo izloženo toplinskim valovima. Gotovo 153 milijardi radnih sati izgubljeno je prošle godine zbog toplinske izloženosti, rekao je.

Također je potvrđeno da male promjene temperature i kiše mogu rezultirati velikim promjenama u prijenosu zaraznih bolesti koje se šire uz pomoć vode ili ih prenose komarci, poput kolere, malarije i tropske denga groznice.

Klimatski i zdravstveni stručnjak Howard Frumkin, iz Wellcome Trusta koji je dijelom finansirao rad, izjavio je da su rezultati jasni.

“Klimatske promjene ekstremnim vrućinama direktno utječu na naše zdravlje, primjerice, poticanjem požara, propadanjem usjeva, infektivnim bolestima i troškovima života širom svijeta”, rekao je i pozvao sve sektore da djeluju brže kako bi zaustavili klimatske promjene i “smanjili potencijalno razarajući utjecaj na naš planet i naše zdravlje”.

AJB