EU želi spasiti Arktik: Obim morskog leda smanjen za 40 posto od 1979. godine

Povezani članci

• Sloboda rijekama!
• Amazonska prašuma mogla bi postati savana
• EU summit: Sporazum o smanjenju emisije stakleničkih plinova za barem 40 posto do 2030.
• EU postigla dogovor da prestane slanje otpada u zemlje koje ne mogu da ga prerade
• Prvi na svetu, Novi Zeland zabranio tanke kese za voće i povrće u supermarketima
• Pogledajte kakvu vodu pije Srbija

Problem klimatskih promjena na Arktiku očituje se već desetljećima. Obim morskog leda o kojem mnoge vrste njegova ekosustava ovise smanjio se za više od 40 posto od 1979 godine. Topljenje leda uzrokuje povlačenje tla, iscrpljivanje staništa i štete na infrastrukturi pri čemu se mogući gubitci procjenjuju na stotine milijardi eura.

Problem klimatskih promjena na Arktiku očituje se već desetljećima. Obim morskog leda o kojem mnoge vrste njegova ekosistema ovise smanjio se za više od 40 posto od 1979. godine. Topljenje leda uzrokuje povlačenje tla, iscrpljivanje staništa i štete na infrastrukturi pri čemu se mogući gubitci procjenjuju na stotine milijardi eura.

Površina arktičkog leda smanjila se u februaru 2017. godine za 40.000 kvadratnih kilometara u odnosu na februar 2016. godine. Trenutna površina 14,28 miliona kilometara kvadratnih, što je najniža površina za februar u zadnjih 38 godina satelitskog mjerenja, kako izvještava Američki centar za podatke o snijegu i ledu.

Temperature na Arktiku dosežu rekordne visine u zimskim mjesecima, temperature su čak 33 stepena više od prosjeka na području ruskog Arktika, a u ostalim područjima i do 20 stepena.

Zagrijavanje arktičke kape smanjilo je temperaturnu razliku Arktika i nižih zemljopisnih širina, a to je upravo utjecalo i na razarajuće poplave u Pakistanu 2010. godine, od čega je smrtno stradalo 2.000 ljudi, a pogođeni su milioni kao i na toplinski val u Rusiji iste godine, koji je odnio 50.000 života i izbrisao oko 15 milijardi dolara vrijedne usjeve, navodi Guardian.

Smanjenje ledenih površina kao posljedica globalnog zatopljenja nesumnjivo utječe i na životinjski svijet tog područja. Vrste poput polarnih medvjeda, tuljana i morskih ptica neposredno su ugrožene i teško će se prilagođavati ljetnim temperaturama.

Te vrste ovise o ledu, na njemu žive, razmnožavaju se i čiste na njemu, a ledene platforme služe im i za otisnuće u morske vode u lovu na plijen, prenosi portal croenergo.eu.

Organizacija Greenpeace u jednom od svojih projekata pod nazivom “Spasimo Arktik” svjetske lidere nastoji osvijestiti i potaknuti na stvaranje zaštićenih životinjskih utočišta na nenaseljenim dijelovima oko Sjevernog pola, zabranu bušenja nafte i štetnog ribolova u arktičkim vodama.

Budući da je Evropska unija već dugo aktivno prisutna na Arktiku, klimatske promjene utjecale su i na potez Evropske komisije koja je u aprilu 2016. godine zajedno s visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Federicom Mogherini, predstavila Zajedničku komunikaciju o Integriranoj politici EU-a za Arktik.

Cilj takve integrirane politike bio bi poboljšanje međunarodne suradnje u načinu odgovora na učinke klimatskih promjena, promicanje održivog razvoja te poboljšanje ekonomske, socijalne te ekološke otpornosti društava na Arktiku.

Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u martu usvojen je tekst rezolucije o Integriranoj politici EU-a za Arktik.

klix.ba