Emisije ugljika “past će za samo 40% do 2050. uz sadašnja obećanja zemalja”

Povezani članci

• Sve više energije iz solarnih panela
• Kome smrdi nek’ se guši; nekom je i smog đulom miruhi
• Kome još trebaju zakoni: Kako su vlasti od malih hidroelektrana napravile veliku prevaru!
• Recikliranje u ‘ekodiktaturi’: Svako jutro se pitajte kakvo ćete smeće danas biti
• Žrtva prekomernog razvoja i podzemnih voda: Džakarta – grad koji tone
• Neusklađenost sa klimatskim i energetskim politikama će Jugoistočnu Evropu udaljiti od Evropske unije

Foto: Siphiwe Sibeko/Reuters

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) kaže da su potrebna desetljeća ulaganja u iznosu od četiri triliona dolara kako bi se postigao neto nulti cilj.

Trenutni planovi za smanjenje globalne emisije ugljika bit će 60% manji od njihovog nultog cilja za 2050. godinu, rekla je Međunarodna agencija za energiju, pozivajući čelnike da iskoriste predstojeću konferenciju o klimatskim promjenama Cop26 za slanje “nepogrešivog signala” s konkretnim političkim planovima.

U svom godišnjem svjetskom energetskom osvrtu, koji je ove godine redizajniran kao “vodič” za svjetske lidere koji će prisustvovati samitu u Glasgowu, IEA je predvidjela da će se emisije ugljika smanjiti do 40% do sredine stoljeća ako se zemlje budu pridržavale svojih klimatskih obećanja.

Organizacija je rekla da je razlika između sadašnjih planova i promjena neophodnih za postizanje neto nultog cilja “ogromna”, pa je za ulaganje samo u sljedećem desetljeću potrebno do 4 triliona dolara (2,94 milijardi funti) kako bi se premostila razlika.

Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol rekao je za Guardian da velike ekonomije koja se oporavljaju od Covida-19 već propuštaju priliku potaknuti ulaganja u čistu energiju.

“Svjedoci smo neodrživog oporavka od pandemije”, rekao je Birol, ukazujući na dijelove izvještaja koji pokazuju da upotreba ugljik-dioksida raste, doprinoseći drugom najvećem povećanju emisija CO2 u historiji.

Birol je pozvao ekonomije u razvoju da se snažnije uključe u smanjenje emisije ugljika. No, rekao je kako se to ne može dogoditi bez da čelnici bogatijih zemalja prisustvuju Cop26 poduzimajući tako korake da se otključaju novčana sredstva za ekonomije u razvoju, vršeći tako pritisak na privatne investitore.

“Volio bih vidjeti svjetske lidere… kako se okupljaju i daju političku poruku svijetu da smo odlučni imati budućnost sa čistom energijom.

Iz IEA -e procjenjuju da 70% ulaganja u iznosu od 4 triliona dolara potrebnih za postizanje neto nule mora otići na tržišta i ekonomije u razvoju.

Birol je rekao da bi najmoćniji svjetski lideri mogli postaviti kao “obavezan zadatak” za organizacije poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da daju prioritet projektima sa čistom energijom u zemljama u razvoju, djelujući kao katalizator privatnog kapitala.

Upozorenje dolazi u trenutku kada se Velika Britanija i Evropa bore s visokim cijenama plina koje prijete povećanjem zimskih troškova za potrošače, zatvaranjem tvornica i narušavanjem lanaca opskrbe pod pritiskom za hranu i maloprodaju.

Kriza je istaknula opasnost oslanjanja na fosilna goriva podložna promjenjivim cijenama, ali i činjenicu da se regija i dalje uveliko oslanja na plin, a obnovljivi izvori energije još uvijek nisu u mogućnosti podmiriti energetske potrebe.

IEA je rekla da je pad cijena dao “unaprijed upozorenje” na rizik od presporog kretanja prema obnovljivim izvorima energije. Birol je osudio kao “netačne i zavaravajuće” nedavne tvrdnje da je kriza u cijeni energije djelomično uzrokovana naporima da se izvrši tranzicija. “Vidjet ćemo da će potrošači u svijetu čiste energije mnogo manje osjetiti šokove koji proizlaze iz udvostručenja cijena nafte i plina”, rekao je.

Budući da je teška industrija u Velikoj Britaniji molila vladu za dodatnu podršku kako bi se preživjeli visoki troškovi energije, Birol je priznao da će možda biti potrebne “privremene mjere” za spašavanje pojedinih industrija, sve dok to nije na štetu tranzicije ka čistoj energiji.

Unatoč upozorenjima IEA-e o neadekvatnom napretku prema neto nuli, organizacija – koju su velike ekonomije uspostavile nakon naftne krize 1973. godine – rekla je da bi se velika dodatna ulaganja potrebna za postizanje cilja mogla učiniti relativno lahko.

Više od 40% potrebnog smanjenja emisija moglo bi proizaći iz mjera koje se “isplate”, kaže IEA, poput poboljšanja učinkovitosti, ograničavanja curenja plina ili instaliranja vjetrenjača ili solarnih panela na mjestima gdje su učinkoviti.

IEA je također ukazala na potencijalne ekonomske mogućnosti neto nule. Rečeno je da će postojeća obećanja o smanjenju emisija otvoriti 13 miliona radnih mjesta, ali da će se pojačanjem mjera za postizanje cilja ta brojka udvostručiti.

Potrebna ulaganja stvorila bi tržište za vjetroturbine, solarne panele, litij-ionske baterije, elektrolizere i gorivne ćelije od preko jedan trilion dolara godišnje, što je usporedivo s trenutnim tržištem nafte, navodi se.

The Guardian