Čovjek proizvodi sto puta više ugljik-dioksida nego svi vulkani

Povezani članci

• Zanimljivo rješenje iz Makedonije – virtualni plinovod!
• UN: Sat otkucava, još samo 8 godina da se prepolovi emisija gasova
• Italija do 2025. godine bez termoelektrana na ugalj
• U sukobu Davida i Golijata – pobedio Đura Vavroš, ekološki aktivista iz Krivaje
• Koalicija za zaštitu rijeka BiH uz Kruščicu
• APEL – Zaštitimo stepski predeo sa mnoštvom zaštićenih vrsta ptica, tekunica i gljiva

Foto: EPA-ilustracija

Ukupna količina koju emitiraju vulkani godišnje iznosi 0,3 do 0,4 gigatona u odnosu na 37 gigatona ljudske aktivnosti, tvrde naučnici.

Rezultati desetogodišnjeg istraživanja međunarodnog tima znanstvenika pokazuju da je ljudska emisija ugljikova dioksida stoput viša od negativnog učinka na globalno zatopljenje svih vulkana na svijetu zajedno.

Prema tim zaključcima, vulkani pridonose emisiji ugljikova dioksida, no njihov udio u tomu puno je manji od ljudskoga, prenosi Hina.

Ukupna količina ugljikova dioksida koju emitiraju vulkani godišnje iznosi samo 0,3 do 0,4 gigatona, što je malen udio u odnosu na 37 gigatona, koliko ga je samo tijekom 2018. proizvela ljudska aktivnost, što to je približno 100 puta manje od emisije koja je posljedica ljudske aktivnosti.

“Klimatski skeptici često ističu da vulkanska aktivnost vjerojatno najviše zagađuje zrak te da je najodgovornija za emisiju ugljikova dioksida, no to jednostavno nije točno”, ističe Marie Edmonds, profesorica vulkanologije i petrologije na Queens’ Collegeu u Cambridgeu.

Regulacija nivoa ugljik-dioksida

U nizu studija objavljenih u časopisu Elements, tim od 500 znanstvenika okupljenih u sklopu grupe Deep Carbon Observatory (COD) detaljno opisuje kako se ugljik skladišti, emitira i ponovno absorbira u prirodnim procesima ili ga stvaraju ljudi.

Oni tvrde da se samo 0,2 posto zemaljskog ugljika (blizu 43.000 gigatona) nalazi iznad površine oceana, zemlje i atmosfere, a ostatak ili više od 1,85 milijardi gigatona pohranjen je u Zemljinoj kori, plaštu i jezgri.

Mjereći prisutnost određenih izotopa ugljika u uzorcima stijena, COD je ustanovio da je tijekom 500 milijuna godina naš planet stotinama tisuća godina uspijevao izregulirati razinu ugljikova dioksida, glavnoga stakleničkog plina.

Izuzetak su “golemi poremećaji” ugljikova ciklusa, poput velikih vulkanskih erupcija ili utjecaja meteorita koji su rezultirali izumiranjem dinosaura.

Znanstvenici procjenjuju da je meteorit koji je ubio tri četvrtine života na Zemlji, uključujući dinosaure prije 66 milijuna godina, prouzročio emisiju od 425 do 1.400 gigatona ugljikova dioksida.

Čovjeka kao najveća katastrofa u prošlosti

No, utjecaj industrijske civilizacije sada uzima neusporediv danak.

“Količina ugljikova dioksida koji se ispušten u atmosferu kao posljedica ljudske aktivnosti, u posljednjih je deset do dvanaest godina proporcionalna ovakvim katastrofalnim promjenama kakve su se događale u Zemljinoj prošlosti”, rekla je Edmonds.

Kaže da je Zemlja već prošla kroz veće koncentracije ugljikova dioksida nego što su ove današnje, no to je bilo u vrijeme golemih poremećaja.

Upozorava da su nakon toga prošle stotine tisuća godina potrebne da se dosegne ista razina.

“Klimatski skeptici uvijek kažu da će naš planet uspjeti postići ravnotežu. To je istina, no ne u razdoblju relevantnom za ljude”, zaključili su znanstvenici.

Aljazeera Balkans