COP27: Program UN-a za okoliš lansira javnu bazu svjetskog curenja metana

Povezani članci

• Magični prizor zamrznutog vodopada Skakavac u BiH (VIDEO)
• Najveća i najjeftinija offshore vjetroelektrana graditi će se u Nizozemskoj
• Dokad će trajati borba građana za zatvaranjem nelegalne deponije u Mostaru?
• Korona i privreda
• Vlada Srbije prekida saradnju sa ‘Rio Tinto’
• Maratonski pregovori u Njujorku

Foto: shafcenter.org

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) u petak je objavio da će lansirati javnu bazu svjetskog curenja metana koje će registrirati svemirski sateliti, što će biti nova inicijativa za poticanje tvrtki i vlada da smanje emisije tog stakleničkog plina.

Novi sustav, nazvan MARS, rezultat je obećanja koje je prošle godine potpisalo 119 država kako bi se emisije metana ovo desetljeće smanjile za 30 posto. Znanstvenici naglašavaju kako je taj cilj ključan za borbu protiv klimatskih promjena.

„MARS je velik korak u pomaganju vladama i državama da postignu ovaj važan, kratkoročni klimatski cilj“, rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a, u priopćenju na klimatskom skupu COP27 u Egiptu.

„Redukcija emisija metana može donijeti brzu i veliku promjenu jer taj plin napušta atmosferu puno brže od ugljikovog dioksida“, dodala je.

Metan je bezbojni, zapaljivi plin bez mirisa koji najviše nastaje na smetlištima, u poljoprivredi, stočarstvu i pri vađenju nafte i plina. Po količini je, nakon ugljikovog dioksida, drugi najprisutniji staklenički plin u atmosferi te je odgovoran za oko četvrtinu zagrijavanja planeta.

Na globalnoj razini metan je odgovoran za oko 30 posto zagrijavanja, tvrde Ujedinjeni narodi.

Iako metan 80 puta snažnije zagrijava planet od CO2, on iz atmosfere nestaje u dva desetljeća, dok se ugljikov dioksid zadržava stotinama godina, stoga se smatra da će njegova redukcija imati brzi učinak na zagrijavanje svijeta.

Sustav MARS koristit će se postojećom mrežom satelita kako bi detektirao taj plin diljem svijeta, određivati koliko je veliko curenje te identificirati odgovornu tvrtku i vladu, priopćio je UNEP.

Opservatorij Programa potom će te informacije dijeliti s odgovornim dionicima kako bi popravili curenje.

Nakon perioda od između 45 i 75 dana opservatorij će u bazi podataka objaviti informacije o curenju te odgovor tvrtke ili vlade.

Sustav će se prvo usredotočiti na svjetska naftna i plinska postrojenja, jedne od najvećih izvora metana, nakon čega će prijeći na industriju ugljena, otpad, stočarstvo i proizvodnju riže.

Inicijativu će dijelom financirati SAD i Europska unija, uz filantropske organizacije osnivača Amazona Jeffa Bezosa te Global Methane Hub, piše Nacional.hr.