Onečišćenje okoliša godišnje ubije 1.7 milijuna djece

Povezani članci

• Hoće li ekstremne vrućine uvjeriti sve u opasnosti klimatske krize?
• “Spašavanje planete” i kapitalističko pranje savjesti
• Svjetska emisija CO2 stagnira drugu godinu zaredom
• Razvoj saobraćajne infrastrukture po mjeri automobila
• EK za zakon koji treba zaustaviti krčenje šuma
• Neuspjeh u borbi protiv klimatskog kaosa: tvrtke izbjegavaju smanjiti štetne emisije

WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) izdala je novo izvješće u kojem su pokazani poražavajući rezultati stvarnosti u kojoj živimo.

Četvrtina svih smrti djece na svijetu ispod pet godina starosti se događa zbog onečišćenog ili nezdravog okoliša. Tu su računaju prljava voda i zrak, zatim pasivno udisanje dima te nedostatak higijene ili neadekvatna higijena, sve to stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije.

Ovakve nabrojane nečistoće i zagađenje okoliša mogu biti put do fatalnih slučajeva proljeva, upale pluća i malarije te mogu ubiti 1.7 milijuna djece u godini, stoji u izvješću.

“Zagađeni okoliš je smrtonosan, pogotovo za malu djecu“, riječi su generalne direktorice WHO-a Margaret Chan u izjavi. “Njihov imunološki sustav, organi u razvoju te njihova mala tijela i dišni putevi ih čine posebno osjetljivima na prljavu vodu i zrak“.

U izvješću imena Nasljeđivanje održivog svijeta: Atlas o zdravlju djece i okolišu (Inheriting a sustainable world: Atlas on children’s health and the environment), WHO je naveo kako štetno izlaganje može već započeti i u maternici te se poslije nastaviti ukoliko su te bebe i mališani izloženi unutarnjem ili vanjskom zagađenju zraka, kao i pasivnom pušenju.

To sve povećava kod njih rizik od upale pluća, baš kao i životni rizik od kroničnih respiratornih bolesti. Poput astme. Zagađenje zraka se može “pohvaliti” da može povećati životni rizik od bolesti srca, raka i moždanog udara,kaže izvješće.

Također se napominje da u kućanstvima kojima nedostaje pristup sigurnoj vodi te sanitarnim čvorovima ili u kućanstvima zagađenim dimom od nečistih goriva poput ugljena ili gnojiva za grijanje i kuhanje – djeca su u puno većem riziku od dobivanja upale pluća i proljeva.

Mališani su također izloženi štetnim kemikalijama do kojih se dolazi putem hrane, vode i zraka te proizvodima oko njih.

Stručnjakinja  iz WHO-a za zdravlje, Maria Neira, rekla je kako su u pitanju veliki gubici – kako u terminima smrti tako i u dugoročnim bolestima te stopama bolesti. Neira je zatim pozvala vlade država da naprave puno više kako bi sva mjesta bila sigurna za djecu. Te su savjete pobrojali i ovdje.

croenergo.eu