Promjene ugrozile zaradu na tržištu obveznica
Povezani članci
- Aerodrom Mostar
- Lagarde će na čelu MMF-a imati godišnju plaću od 467.940 dolara
- Njemački Evro-spasioci: tvrdoglavost, želja za moći, egoizam
- Vrh u Ateni: druga strana ekonomskog partnerstva
- Grčka staje na vlastite noge: Država izlazi iz recesije, uskoro smanjenje porezne presije
- Nova tvornica VW u Ruandi: Polo za Afriku
Udobrim su vremenima trgovci obveznicama priskrbili dobar dio zarade na Wall Streetu, a danas zbog krize na tržištu obveznica nestaju tisuće radnih mjesta te milijarde dolara dobiti. U proteklih su nekoliko godina banke s Wall Streeta vladale tržištem obveznica, nagomilavši svojim klijentima goleme zalihe obveznica i trgujući njima uglavnom u privatnim telefonskim transakcijama.
Dohodak od trgovine s fiksnim prinosom u vodećih deset globalnih banaka pao je sa 190 milijardi dolara zabilježenih 2009. godine na lanjskih 105 milijardi, kaže Keith Horowitz iz Citibanka. On procjenjuje da će uslijed navedenih promjena dohodak dugoročno opasti za 15 do 20 posto. Velike su banke dosad otpustile tek trećinu ljudi koju trebaju otpustiti u tom sektoru, stoji u izvještaju Kiana Abouhosseina, analitičara tvrtke JPMorgan Cazenove. “Riječ je o golemoj promjeni”, kaže Horowitz. Među brokerima Credit Suissea na Manhattanu starim stilom, “na parketu”, i dalje trguju oni s deska za korporativne obveznice te narudžbe dovikuju na drugi krajprostorije. Ovdje se trgovanje nije automatiziralo jer tvrtke koje imaju samo jednu dionicu mogu imati različite vrste obveznica, a svaka od njih ima svoju cijenu. Banke zarađuju na tim obveznicama jer imaju veću slobodu u određivanju cijena nego da se njima trguje na tržištu s transparentnim cijenama. Trgovci su danas matematičari ili fizičari, većinom školovani izvan Sjedinjenih Američkih Država, a radni su im stolovi prepuni priručnika poput “R Graphs Cookbook”, knjige o programskim jezicima. “Naši najbolji trgovci većinu vremena provode pišući programerski kod”, kaže Ryan Sheftel, voditelj odjela za automatizirano trgovanje državnim obveznicama, pokazujući jednog od svojih mladih zaposlenika. “Obavlja tisuće transakcija, ali više to ne radi ručno. Kod koji je napisao odlučuje o trgovanju.” To znači da je potrebno sve više programera, ali i sve manje zaposlenika. Sljedeće područje koje bi mogle zahvatiti slične promjene jesu korporativne obveznice.