Ovaj profesor ekonomije tvrdi da je inflacija rizik kojim se itekako treba pozabaviti

Izlazna strategija
No, za razliku od privatnih investitora, dužnosnici američke Banke saveznih rezervi uvjereni su da će ovaj put stvari doista biti puno drukčije. U prilog tome navode kako znatno gomilanje rezervi komercijalnih banaka nije dovelo do usporediva povećanja kad je riječ o opskrbi novcem i zajmovima. Iako su te rezerve u posljednje tri godine rasle po godišnjoj stopi od 22 posto, monetarni agregat M2 koji uglavnom prati nominalni BDP i inflaciju dulje razdoblje tijekom iste te tri godine povećan je manje od šest posto.U prethodnim desetljećima velike ekspanzije bankovnih rezervi uzrokovale bi znatan porast izdavanja zajmova, što je dovodilo do pojačanje opskrbe novcem i tako uzrokovalo porast inflacijske potrošnje. No, sada komercijalne banke bez negodovanja zadržavaju novac u Banci saveznih rezervi jer im ta središnja banka isplaćuje kamatu na depozite. I Europska središnja banka isplaćuje kamatu na depozite te na taj način i ona može spriječiti da zbog velikih rezervi dođe do neželjene eksplozije kreditiranja. Sposobnost američke Banke saveznih rezervi da isplati kamate ključ je onoga što njezini dužnosnici nazivaju “izlaznom strategijom” kada je riječ o prethodnom krugu kvantitativnoga olakšanja. Naime, kada gospodarski oporavak počne ubrzavati, komercijalne banke poželjet će iskoristiti te velike zalihe koje su pohranile u Banku saveznih rezervi, a koje ta banka čuva s namjerom kreditiranja kako poduzeća, tako i potrošača. Ako se kreditiranje počne prebrzo širiti, Banka saveznih rezervi može povećati kamatnu stopu koju plaća na depozite. Zbog dovoljno visoke kamatne stope komercijalnim bankama bit će isplativije polagati novac u Banku saveznih rezervi, koja će im jamčiti likvidnost, sigurnost i povrat nego širiti opseg javnog kreditiranja.

Nezaposlenost povećava rizik
Teoretski stvari tako stoje, ali nitko ne zna kako će sve funkcionirati u praksi. Koliko će Banka saveznih rezervi ili Europska središnja banka morati podići kamatnu stopu na depozite ne bi li spriječile prekomjerni porast kreditiranja? Što ako ta kamatna stopa dosegne četiri, šest ili čak osam posto? Jesu li Banka saveznih rezervi i Europska središnja banka spremne na tako visoku stopu ili će ipak dopustiti ubrzani, potencijalno inflacijski porast kreditiranja?Neobična narav trenutačne situacije s nezaposlenošću dodatno jača rizik buduće inflacije. Gotovo polovica nezaposlenih u Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, bez posla je već šest mjeseci ili dulje, dok je uobičajeno prosječno trajanje nezaposlenosti tek deset tjedana. One koje su dugo nezaposlenosti bit će puno teže zaposliti jednom kad se gospodarstvo oporavi nego one koji su kratko bez posla. Stoga postoji rizik da će se tržišta proizvoda stegnuti za trajanja visoke nezaposlenosti. Inflacija će početi na tržištima proizvoda, a ne na tržištu rada. Poduzeća će poželjeti zajmove, a banke će htjeti ponovno pokrenuti opsežne programe kreditiranja. A u tim okolnostima Banka saveznih rezervi podići će kamatnu stopu ne bi li spriječila ubrzanje inflacije. No, ako stopa nezaposlenosti u takvim uvjetima i dalje bude razmjerno visoka, recimo oko sedam posto, neki bi članovi Odbora za otvoreno tržište Banke saveznih rezervi mogli ustvrditi da dvojni program te banke (niska nezaposlenost i niska inflacija) daje naslutiti kako je prerano za podizanje kamatnih stopa.I iz američkog Kongresa mogli bi doći pritisci da se kamatne stope ne povećavaju. Iako zakonom ustanovljena “neovisnost” Banke saveznih rezervi znači da joj se Bijela kuća ne smije miješati u posao, Banka saveznih rezervi odgovorna je Kongresu. Nedavnim usvajanjem zakona Dodd-Frank o financijskim reformama Banci saveznih rezervi oduzete su neke ovlasti, a iz rasprave vezane uz taj zakon bilo je razvidno kako postoji podrška za daljnja ograničenja bude li Kongres nezadovoljan poslovanjem Banke saveznih rezervi. Želja političara da održe kamatne stope niskima s ciljem smanjenja nezaposlenosti često je u srazu sa željama Banke saveznih rezervi da reagira pravodobno ne bi li održala stabilnost cijena. Velik broj dugoročno nezaposlenih osoba ovaj bi put mogao predstavljati puno ozbiljniji problem jer će stopa nezaposlenosti zbog njega ostati visoka čak i kada tržišta proizvoda počnu bilježiti porast inflacije.

Fed pred teškim izborom
Dođe li do toga, dužnosnici Banke saveznih rezervi naći će se pred teškim izborom: postrožiti monetarne mjere kako bi zaustavili rast cijena, što bi razbjesnilo Kongres i vjerojatno joj tako nametnulo ograničenja koja bi otežala borbu protiv inflacije u budućnosti ili ne učiniti ništa. Bilo koji od ta dva izbora značio bi višu stopu inflacije u budućnosti, baš kao što se financijska tržišta pribojavaju. Iako se Europska središnja banka ne mora boriti s takvim izravnim zakonskim nadzorom, jasno je da ima članova upravnog odbora koji se protive višim kamatnim stopama te da postoji i politički pritisak državnih vođa i ministara financija da se kamatne stope održe niskima. Porast inflacije nije neizbježan, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europi to je postao rizik kojime se treba pozabaviti.

© Project Syndicate, 2012.

Martin Feldstein, profesor je ekonomije na Harvardu, a prije toga je bio predsjednik Vijeća ekonomskih savjetnika američkoga predsjednika Ronalda Reagana i predsjedatelj Nacionalnoga zavoda za gospodarska istraživanja

poslovni.hr