ENG
Novi val stranih ulaganja u Europskoj uniji
Autor/ica
Povezani članci
- Investicija od 10 milijardi dolara: Iran, Irak i Sirija grade zajednički plinovod
- Milijarde dala EU, a od Rusije ništa: Istina o donacijama Srbiji
- Borba protiv mita u poslovnom svijetu
- I biznismene će prisluškivati
- Oligarsi u Engleskoj: Ulica milijardera u Londongradu
- Analiza Istinomjera: BiH na sigurnom putu ka začelju međunarodnih statistika
Unatoč dužničkoj krizi koja nikako da uspori te recesiji koja nagriza mnoge članice europske monetarne unije, mnoge tvrtke koje posluju na globalnom tržištu spremne su zanemariti trenutne probleme i nadaju se da će se ulaganja s vremenom isplatiti. Povjerenje multinacionalnih kompanija polako raste nakon višegodišnjeg pada izravnih stranih ulaganja u Europu uslijed pada gospodarske aktivnosti, slabosti bankarskog sustava u regiji, zabrinutosti zbog grčkog bankrota i straha da bi sve te nevolje mogle dovesti do nove krize likvidnosti na globalnim tržištima.
Danas se na naslovnim stranicama novina piše o novim ulaganjima velikih inozemnih tvrtki u Europu. Microsoft je nedavno uložio 130 milijuna dolara u proširenje centra za obradu podataka nedaleko od Dublina. Farmaceutski div Eli Lilly namjerava uložiti 330 milijuna eura u gradnju novog biofarmaceutskog pogona u blizini Corka, čime će stvoriti stotine novih radnih mjesta. Dow Chemical uložio je 10 milijuna eura u gradnju istraživačkog centra za desalinaciju vode 80 kilometara jugozapadno od Barcelone. General Electric uložit će 30 milijuna eura u proširenje istraživanja na području energetike, zrakoplovstva i medicinske tehnologije u Njemačkoj te dodatnih 56 milijuna eura za jačanje položaja u komercijalnom sektoru. Infosys planira višemilijunsko ulaganje u temeljna tržišta sjeverne Europe, a ove se godine priprema na zapošljavanje stotinu novih zaposlenika. Ovaj se trend kosi s velikim obratom koji je nastupio 2010., kad su izravna strana ulaganja u Europu u odnosu na prethodnu godinu opala za 19 posto. U usporedbi s time, u Sjevernoj Americi, kad je gospodarstvo već počelo pokazivati znakove oporavka, te su godine izravna strana ulaganja, prema podacima Konferencije UN-a o trgovini i razvoju, skočila 44 posto. Sudeći prema navodima analitičara, ekonomista i čelnika tvrtki, u posljednje vrijeme tvrtke i bogati investicijski fondovi iz Kine, Indije, Brazila i Ujedinjenih Arapskih Emirata obogaćuju svoju imovinu u Europi te traže nove prilike za ulaganje u infrastrukturu, tehnologiju i proizvodnju na čitavom području Europske unije.
Europa je 2011. godine po prvi put nadmašila Sjedinjene Američke Države i postala najveće odredište kineskih ulaganja. Ove je godine kineska grupacija Shandong Heavy Industry kupila 75 posto udjela u talijanskoj tvrtki za proizvodnju jahta Ferretti, a Državna elektroprivreda Kine kupila je 25 posto udjela u jednom elektroprivrednom poduzeću u Portugalu. “Raste optimizam da će se kriza eura ubrzo riješiti ili da će ljudi barem uvidjeti da se s njome može živjeti”, smatra Marc Henry, financijski direktor u Michelinu, francuskoj tvrtki koja se nalazi među najvećim svjetskim proizvođačima guma. Tvrtka će u sljedećih pet godina uložiti više od 79 milijuna dolara u obnovu strojeva u svojim tvornicama u Velikoj Britaniji, a također postoje planovi za širenje na zemlje istočne Europe. Dakako, teška vremena nisu završila. Na priču o svakom imućnom konglomeratu koji se nada da će se situacija u Europi uskoro promijeniti dolaze tisuće priča o malim i srednjim poduzećima koja su pretrpjela štetu nastalu tijekom trogodišnje financijske i gospodarske krize. Većina tih manjih tvrtki, koje zajedno čine većinu novih radnih mjesta u Europi, čuvaju sredstva dok se situacija u regiji i na globalnom tržištu ne raščisti, ističe Marc Lhermitte, partner tvrtke Ernst & Young u Parizu. “Moramo ponovno uspostaviti financijsku stabilnost prije nego što dođe do većeg broja transakcija”, dodaje Lhermitte. Manje tvrtke također teže dolaze do kredita unatoč novom programu Europske središnje banke, prema kojima se financijske institucije eurozone trebaju opskrbiti jeftinim novcem radi daljnjeg kreditiranja gospodarstva.
Za razliku do njih, velike tvrtke, koje imaju vlastite financijske organizacije, uspjele su iskoristiti jeftine kredite središnjih banaka. Mnogi kažu da Europi treba bolji sustav upravljanja poduzetničkim kapitalom kako bi poduzetnici i tvrtke inovativne ideje mogli lakše pretvoriti u komercijalni uspjeh. Prilikom nedavnog posjeta Parizu radi predstavljanja nove Googleove središnjice za južnu Europu, Bliski istok i Afriku, izvršni direktor Eric Schmidt izjavio je da između poduzetnika u SAD-u i Francuskoj nema većih razlika, osim pristupa sredstvima. “Ideja ne manjka, ali manjka ulaganja i poduzetničkog kapitala”, rekao je Schmidt. “Kad se bavite tehnologijom, za to je potreban novac i nužno je brzo napredovati.” Sve veći gopodarski jaz između imućnijih sjevernih zemalja, kao što su Velika Britanija, Njemačka, Belgija, Nizozemska i Luksemburg, te slabijih zemalja na jugu Europe također ne pomaže. Tvrtke koje ulažu sklonije su tržištima koja bilježe uspjeh. Zbog krize eurozone političari su shvatili da što prije moraju stvoriti bolju poslovnuokolinu te potaknuti ulaganja. Viši porezi, visoki troškovi poslovanja, kruto tržište rada i ograničavajuća zakonska regulativa naštetili su mnogim tvrtkama, kaže E. Merszei, voditelj poslovanja Dow Chemicala u Europi. “To se događa nekoliko godina i to je razlog za slabiji razvoj nekih dijelova Europe”, dodaje. “Kad stvore povoljne temelje za poslovanje, dinamika će se promijeniti.”
Autor/ica
