Grčka kriza omogućila procvat zalagaonica

Povezani članci

• ‘BiH u trgovini s RH mora štititi svoje interese’
• The Wall Street Journal: Intervencija u Siriji uticat će na globalnu ekonomiju
• Možda ipak ne završimo kao stari Rimljani
• Kina želi ulagati, no nemamo vizije dalje od izbora
• Ešref Zaimbegović: Kako i zašto je uništena privreda Bosanskog Šamca
• Kupac.hr iskopiran bez dopuštenja u BiH i Srbiji

S obzirom na stanje grčkog gospodarstva, masovna otpuštanja i činjenicu da se zatvara svaka četvrta mala tvrtka, moglo bi se učiniti neobičnim što u Ateni i drugim gradovima nove trgovine niču poput gljiva poslije kiše. Međutim zalagaonice i trgovine za otkup zlata itekako uspješno posluju.

Naime, mnogi Grci koji nemaju dovoljno novca opraštaju se od nakita i drugih dragocjenosti kako bi spojili kraj s krajem i platili nove poreze. U državnim uredima zabilježili su pravu eksploziju u tom sektoru. Čak 90 posto od 224 službeno registrirane zalagaonice otvoreno je tijekom prošle godine. Iako ovi poduzetnici ustrajno tvrde da su njihove usluge u skladu sa zakonom, grčke vlasti svjesne su kako se iza mnogih od tih poduzeća skriva nezakonita trgovina zlatom koja se ubrzano širi, te da se veći dio tog zlata krijumčari iz ove zemlje zarobljene u dugovima, čime se dodatno podrivaju napori vlade vezani uz smanjenje izbjegavanja plaćanja poreza. Slični trendovi zabilježeni su i u nekim drugim zemljama. U Sjedinjenim Američkim Državama i Britaniji slabo gospodarstvo i previranja na kreditnim tržištima pridonijeli su naglom uspjehu preprodavača zlata. Prije desetak godina isto se to dogodilo i Argentini nakon gospodarske krize. U Grčkoj ova nova poduzeća niču na ulicama, u prostorima trgovina koje su bankrotirale. Konkurencija su im stare zalagaonice, male trgovine u pokrajnjim ulicama. Novi poduzetnici iskorištavaju nisku cijenu najma i unajmljuju prostore na središnjim lokacijama. Oglašavaju se u novinama i na televiziji, ubacuju letke u poštanske sandučiće i stavljaju ih na vjetrobranska stakla. Mnoga ta poduzeća kao zalog prihvaćaju i automobile, jahte te nekretnine Grka koji si više ne mogu priuštiti lagodan život. Pridružili su im se i brojni zlatari, na čijim izlozima odnedavna stoje natpisi “otkup zlata”. Tu su i određeni pokazatelji zanimanja iz inozemstva. Jedan talijanski zlatar otvorio je nekoliko podružnica u Grčkoj, a osim nakita, prihvaća čak i zlatne zube. Iako većina trgovaca oklijeva progovoriti, neki spremno kažu da samo iskorištavaju priliku koja im se pružila u teškim vremenima kada je cijena zlata visoka i iznosi oko 1600 dolara po unci.

“Cijena zlata se dobro drži, pa je interes za prodaju velik”, kaže Yannis Spiratos, voditelj jedne zalagaonice u Ateni. “Mi samo zadovoljavamo taj interes.” Prema njegovim riječima, osam od deset klijenata ni ne pomišlja založiti svoje predmete, već ih žele smjesta prodati. “Neki prodaju nakit jer ga nikad ne nose, dok mnogi kažu da im treba novac za plaćanje novog kriznog poreza”, objašnjava, misleći na novi porez na imovinu. Ispred njegove trgovine, jedna lijepo odjevena klijentica srednjih godina priznala nam je da je upravo prodala naušnice i suprugov zlatni sat. “On nije mogao, bilo ga je previše sram”, rekla je žena. Prodajom je dobila oko 1500 dolara, a prije toga bila je u četiri trgovine te odvagnula ponuđene iznose.S obzirom da rastući broj Grka razmišlja o tome kako unovčiti nakit ili obiteljsko naslijeđe, državna agencija za zaštitu potrošača nedavno je objavila smjernice kako bi zaštitila ljude od beskrupuloznih preprodavača. Upozoravaju na preprodavače koji nude neobično visoke cijene i savjetuju potrošače neka kod kuće izvažu nakit ili neka ga daju na procjenu u laboratorij državne udruge zlatara. “Za mnoge je kriza prava poslovna prilika i to je u redu sve dok je po zakonu”, kaže Nikos Lekkas, voditelj inspektorata jedinice za borbu protiv financijskog i ekonomskog zločina pri ministarstvu financija.No iako većina preprodavača zlata ishodi potrebnu policijsku licenciju za poslovanje, rijetki bilježe transakcije, kako je propisano zakonom. Prema rezultatima inspekcija zalagaonica i zlatarnica u Ateni, 80 posto ne plaća porez, čime vladi uskraćuju milijune, možda čak i milijarde eura dohotka, tvrde iz navedene jedinice za borbu protiv financijskog zločina. Inspekcije jedinice za borbu protiv financijskog zločina ukazuju na to da su neka od ovih poduzeća paravani za nezakonit izvoz velikih količina zlata iz zemlje. Postoje i naznake da neke zalagaonice primaju ukradenu robu, naročito nakit. Financijski stručnjaci tvrde da je ova vrst trgovanja ista kao i svaka druga – dio je legalan, a dio nije. Jedina razlika je u većoj vrijednosti zlata.

 The New York Times