Europske banke nerado izdaju kredite

Povezani članci

• Upravljanje javnim dugom nije fiskalna politika
• »KUDA IDE SLOVENIJA?«
• Nezaposlenost mladih: Pomoć za evropsku izgubljenu generaciju
• The Wall Street Journal: Intervencija u Siriji uticat će na globalnu ekonomiju
• Potvrđena potreba za porezom za bogataše
• U BiH krajem januara više od pola miliona nezaposlenih

Europske vlade nisu jedine koje se bore s dugovima, isti problem imaju i neke tvrtke. Dok zarada i prodaja opadaju, neka europska poduzeća jedva spajaju kraj s krajem. S obzirom na to da banke nerado izdaju kredite, strahuju da neće moći doći do novca i da će biti prisiljene na drastične mjere te tako dodatno opteretiti gospodarstvo.

“U Europi je nastupio manjak poslovnog povjerenja”, kaže Jonathan Loynes, glavni ekonomist ureda organizacije Capital Economics u Londonu. “Opada kreditiranje privatnog sektora, a europsko je gospodarstvo zbog toga pod velikim pritiskom.” Pritisak je sve veći. Nesolventnost, stanje u kojem dugovanja tvrtke premašuju vrijednost imovine i priljeva gotovine, ove će godine u eurozoni porasti 12 posto. Zemlje poput Grčke, Španjolske i Italije vjerojatno će ostvariti najveći godišnji porast. U siječnju je švicarski Petroplus Holdings, najveća nezavisna rafinerija nafte u Europi, najavila zahtjev za nesolventnošću, što je u Švicarskoj istovjetno bankrotu, nakon što su vjerovnici zatražili otplatu 1,75 milijardi dolara neplaćenih dugovanja. Druge tvrtke, uključujući multinacionalna elektroprivredna poduzeća i privatne investicijske fondove, danas polako prebiru ostatke. Gotovo 40 ponuđača trenutno procjenjuje poslovanje Petroplusa u Velikoj Britaniji, javljaju iz tvrtke PricewaterhouseCoopers, koja nadzire prodaju imovine u Britaniji. Loš je to znak. Gotovo dvije trećine europskih tvrtki koje su zapale u nesolventnost s vremenom će proglasiti bankrot, kaže Ludovic Subran, glavni ekonomist pariške tvrtke Euler Hermes, koja se bavi kreditnim osiguranjem. “Poslovno se okruženje pogoršalo”, dodaje Subran. Međunarodni monetarni fond je 24. siječnja najavio da će BDP eurozone u 2012. godine pasti za otprilike 0,5 posto. Najteži se pad očekuje na jugu Europe. Talijansko će se gospodarstvo prema procjenama smanjiti za 2,2 posto, a španjolsko za 1,7 posto. Dok se Europa bori s recesijom, nezaposlenost je sve veća, a povjerenje potrošača i proizvodnja sve manji. Osobito su težak udarac pretrpjele tvrtke usmjerene na potrošače. U siječnju je britanski Tesco izdao prvo upozorenje vezano za profit u više od dvadeset godina, najavivši da će zarada u 2012. godini biti 709 milijuna dolara manja nego što su analitičari očekivali.

Francuski Carrefour, koji je nedavno dobio novog izvršnog direktora, procjenjuje da će operativna dobit za prošlu godinu biti od 15 do 20 posto niža, a prodaja je naročito zakazala u Francuskoj i južnoj Europi. “Banke opreznije pristupaju izdavanju kredita, a gospodarski problemi u Europi ugrožavaju izglede za opstanak tvrtki”, ističe Brian Lochead, partner za usluge poslovnog oporavka u tvrtki PricewaterhouseCoopers u Londonu. Bez financijskog spasa banaka, tvrtke pod teretom dugova prodaju imovinu i smanjuju ulaganja. Britanski lanac pubova Punch Taverns, koji je u posljednjih deset godina uzeo kredit od 7,4 milijarde dolara za širenje, odlučio se podijeliti na dva dijela. Manja grupa, Spirit Pub Company, okuplja Punchove najunosnije lokacije. Punch, kojemu je preostalo 75 posto od ukupno 4,8 milijardi dolara nenaplaćenih dugova, pokušava prodati još pubova kako bi smanjio teret duga. Izvršni direktor Roger Whiteside kaže da će na taj način tvrtki omogućiti rast u sljedećih pet godina. Međutim, nekim tvrtkama ponestaje mogućnosti. U prosincu je Seat Pagine Gialle, izdavač talijanskih žutih stranica, najavio da vjerovnicima neće platili 72 milijuna dolara jer se tvrtka nada da će restrukturirati financijsko stanje. Seat Pagine Gialle tako se već drugi put oglušio na otplatu duga iako vjerovnici tvrtku još nisu gurnuli u nesolventnost. Tim bi putem mogle krenuti i drugi. Prema podacima tvrtke Standard & Poor’s, europska poduzeća s kreditnim rejtingom ispod ulagačke razine 2011. su nakupila zbirni dug od 72 milijarde dolara, a očekuje se da će u toj skupini broj neplaćenih dugovanja 2012. godine porasti za čak 8,4 posto. Istraživanje koje je nedavno objavila Europska središnja banka pokazalo je da su institucije u trećem tromjesečju 2011. godine smanjile broj raspoloživih kredita.

Europski korporativni sektor još više zabrinjava što su banke najavile daljnje smanjenje raspoloživosti kredita. “Ako poslovanje tvrtki nije održivo i ako nemaju pristup refinanciranju, banke ne žele dobar novac gurati ondje gdje već ima lošeg novca”, kaže Angel Martin Torres, voditelj restrukturiranja u španjolskom uredu tvrtke KPMG. Nastojanja nadzornih tijela da potaknu kreditiranje još uvijek nisu urodila plodom. U prosincu je Europska središnja banka financijskome sektoru omogućila kredite s niskom kamatnom stopom u vrijednosti od 489 milijardi eura. Institucije su se ponadale da će ta sredstva smanjiti kreditni pritisak na europske banke te da će ponovno početi kreditirati šire krugove gospodarstva. No banke i financijske institucije novac su radije pohranile u središnju banku. Početkom godine objavljeno je da su europske banke u prekonoćne depozite središnje banke spremile oko 700 milijuna dolara, što je najveća svota otkako je 1999. godine uveden euro. Ova bi kriza mogla otvoriti vrata potencijalnim preuzimanjima. Multinacionalne kompanije poput njemačkog Siemensa ili nizozemskog Philipsa, tragaju za privlačnom imovinom tvrtki u krizi. Investicijski fondovi specijalizirani za kupnju krizne imovine također sve više prate nove prilike. “Mnoge tvrtke imaju kvalitetnu imovinu, ali lošu kapitalnu strukturu”, kaže Mark Sterling, partner u odvjetničkom društvu Allen & Overy iz Londona. “Ako se radi o dobrom temeljnom poslovanju, a nema izvora refinanciranja, u tome leži prilika.” 

The New York Times