Transparency: Korupcija i nejednakost ojačali populiste u svijetu

Povezani članci

• Prvi svjetski rat: Skok u tamu
• DRUGOG DANA MANIFESTACIJE „SLOVO GORČINA“
• Adriatik Kelmendi: Sarajlija na Miloševićevom putu
• Promocija knjige Senke Marić u Zvonu
• Smrt Ali Abdullah Saleha i još veće nedoumice oko Jemena
• Peking: Nema curenja radijacije u nuklearki Taišan

Index korupcije prema Transparency Internationalu u 2016.

Transparency International (TI) je u godišnjem izvještaju upozorio da su masivna korupcija i socijalna nejednakost glavni uzroci jačanja populističkih političara i pokreta širom svijeta, te upozorava da se zlokoban krug pošasti mora prekinuti što prije.

Istraživanje TI pokazalo je da je 2016. godinu širom svijeta obilježila sistemska korupcija i socijalna nejednakost koje su osnažujući jedna drugu vodile do rasprostranjenog narodnog nezadovoljstva sa političkim establišmentom, te obezbjeđivanja plodnog tla za rast populističkih političara.

Prema indexu korupcije za 2016. godinu, 69 posto zemalja od ukupno 176 njih nalazi se ispod indexa 50, na skali od 0 (visoko korumpirane) do 100 (zemlje bez korupcije).

Ovo je najbolji pokazatelj koliko je masivna i sveprožimajuća korupcija u javnom sektoru. Ove godine je mnogo veći broj zemalja kod kojih je korupcija povećana nego zemalja kod kojih je korupcija u opadanju, i to prema ocjeni TI pokazuje da je potrebna hitna akcija.

Danska i Novi Zeland su na prvom mjestu sa indexom korupcije 90 dok je nagore plasirana Somalija na 176. mjestu sa indexom samo 10.

Od država regiona najniži index korupcije je u Hrvatskoj, a najviši na Kosovu.

Mapa korupcije u Evropi i Centralnoj Aziji koju je napravio TI

Hrvatska je plasirana na 55. mjestu, potom Crna Gora na 64. mjestu. Slijede Srbija na 72. mjestu, Bosna i Hercegovina na 83. mjestu, Makedonija je na 90. mjestu, a Kosovo na 95. mjestu.

Poređenja radi, Index percepcije korupcije za države regiona izgledao je ovako: Hrvatska je bila na 50. mjestu, Makedonija na 66. mjestu, Crna Gora na 61. mjestu, Srbija 71. mjestu, Bosna i Hercegovina 76. mjestu i Kosovo na 103. mjestu.

Korupcija i nejednakost hrane jedna drugu, stvarajući zlokobni krug između korupcije i nejednake distribucije moći u društvima, te nepravedne distribucije bogatstva.

Kako su takozvani “Panamski dokumenti” pokazali, i dalje je veoma lako bogatima i moćnima da eksploatišu neprozirnost globalnog finansijskog sistema da bi se još više obogatili na štetu javnog dobra, navodi TI.

Veliki korupcijski slučajevi od Petrobrasa i Odebrechta u Brazilu do bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, pokazuju kako sprega između biznisa i političara otima milijarde dolara od nacionalnih ekonomija u prihodima, koji su izvlačeni u korist nekolicine a na štetu većine. Ova vrsta velike sistemske korpcije predstavlja kršenje ljudskih prava, sprječava održivi razvoj i potpiruje socijalna raslojavanja.

Brazil, gdje se idex korupcije u 2016. godini značajno promijenio u odnosu na prije pet godina, primjer je kako su korupcijski skandali u koji su umješani najviši političari u zemlji u saradnji sa krupnim biznisom isplivavali jedan za drugim. Ipak, zemlja je u 2016. pokazala da se kroz rad nezavisnih tijela za provođenje zakona i oni koji su smatrani nedodirljivi mogu pozvati na odgovornost.

Brazil je primjer da se oni koji su smatrani nedodirljivi mogu pozvati na odgovornost

Indexi su značajno pogoršani u Mađarskoj i Turskoj, zemljama kod kojih je zabilježen rast autokratskih lidera. Sa druge strane, u Argentini u kojoj je svrgnuta populistička vlada, situcija je počela da se popravlja.

Transparency upozorava da tehničko usvajanje specifičnih antikorupcijskih zakona nije dovoljno. Ono što je urgentno je duboko ukorijenjena sistemska reforma koja će poravnati rastući disbalans moći i bogatstva dajući građanima moć da zaustave široko rasprostranjenu nekažnjivost korupcije, potom moć da pozivaju na odgovornost moćnih, te davanje prava glasa u donošenju odluka koje utiču na njihov svakodnevni život.

Te reforme moraju uključiti otvaranje javnih registara o tom ko posjeduje kompanije kao i sankcije za one na profesionalnim dužnostima, koji su saučesnici u omogućavanju iznošenja novca preko granica.

Index percepcije korupcije u 2016. pokriva percepciju javnog sektora u 176 zemlja svijeta.

Prema tom indexu, Danska i Novi Zeland imaju najmanji index korucije na skali od 0 do 100 sa 90, za njima su Finska (89) i Švedska (88). Iako nema zemlje koja je u potpunosti lišena korucije, zemlje koje su na samom vrhu, dakle najčistije od korupcije, su države čije su karakteristike slične: otvorene vlade, sloboda medija, visok stepen građanskih sloboda i nezavisni pravosudni sistemi.

Desetu godinu zaredom Somalija je najkorumpiranija zemlja na svijetu po indexu percepcije korupcije i ove godine ima index tek 10, slijedi Južni Sudan sa indexom 11, potom Sjeverna Koreja (12) i Sirija (13).

U zemljama sa indexom pri samom dnu karakteristična je široko raprostranjena nekažnjivost korupcije, veoma slabe vlade i slabe institucije.

Zemlje u problematičnim regionima, naročito na Bliskom istoku, najviše su nazadovale u prošloj godini. Katar prije svih, ova je zemlja u odnosu na 2015. godinu pala za 10 poena navodi u godišnjem izvještaju međunarodna organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International.

RSE