Izetbegović, Josipović, Vujanović i Nikolić stigli u Mostar na potpisivanje Deklaracije o nestalim
Izdvajamo
- Dokument pod naslovom “Deklaracija o ulozi država u rješavanju pitanja osoba nestalih usljed ratnih sukoba i kršenja ljudskih prava” bi trebao biti potpisan sa intencijom da je kasnije potpiše što veći broj država u svijetu, bez obzira na to da li su trenutno zahvaćene ovim problemom.
Povezani članci
Svrha Deklaracije je da se definira uloga država u traženju nestalih iz sukoba i kršenja ljudskih prava
MOSTAR – Predsjednici četiri zemlje regiona, Hrvatske Ivo Josipović, Srbije Tomislav Nikolić, Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, potpisali su Deklaraciju čiji je cilj potaknuti uspješniji proces traganja za osobama nestalim tokom proteklog rata, ali i ranijih ratova na području bivše Jugoslavije.
Ceremonija potpisivanja Deklaracije održana je u Vijećnici Grada Mostara. Deklaraciju je pripremila Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP).
Dokument pod naslovom “Deklaracija o ulozi država u rješavanju pitanja osoba nestalih usljed ratnih sukoba i kršenja ljudskih prava” bi trebao biti potpisan sa intencijom da je kasnije potpiše što veći broj država u svijetu, bez obzira na to da li su trenutno zahvaćene ovim problemom.
Ova Deklaracija ima za cilj i isticanje primarne odgovornosti državnih vlasti u rješavanju pitanja nestalih.
Svrha deklaracije je da se definira uloga država u traženju nestalih iz sukoba i kršenja ljudskih prava. Prvi potpisnici međunarodne deklaracije su one zemlje i njihove zemlje nasljednice koje su bile strane u Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Deklaracija je, prije svega, općeg karaktera, ali je i jedan od inicijalnih koraka ka nečemu što bi na kraju, trebalo rezultirati osnivanjem internacionalne organizacije koja će biti prva na poprištu, na stratištu, odnosno na mjestu elemetarnih nesreća.
Ona naglašava primarnu odgovornost državnih tijela u radu na pitanju nestalih i potrebu da se obezbijedi da mehanizmi i metode koje se koriste, poštuju ljudska prava i principe vladavine zakona.
Deklaracija obezbjeđuje da se podrže prava članova porodica nestalih i da preživjeli i civilno društvo imaju pristup informacijama u vezi sa sudbinom i pravilnom istragom; kao i istini i pravdi. Deklaracija obezbjeđuje da odgovorne i pravične državne institucije rade na rješavanju nepravdi iz prošlosti.
Prema podacima ICMP-a, u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 osoba od čega je najveći broj, oko 30.000, nestalo u BiH. Na području BiH se trenutno traga za još više od 8.000, a od kraja rata do danas je pronađeno više od 22.000 osoba.
Ceremoniji potpisivanja prisustvovat će porodice nestalih, uključujući članove regionalne koordinacije asocijacija porodica iz bivše Jugoslavije, kao i istaknuti članovi i međunarodne organizacije, uključujući OSCE, kojeg će predstavljati specijalni predstavnik predsjedavajućeg OSCE-a za zapadni Balkan ambasador Gerard Stoudmann i zamjenica visokog komesara UN-a za ljudska prava Flavia Pansieri. Ceremoniji potpisivanja prisustvuje i turski ambasador u BiH Cihad Erginay.
ICMP je uspostavljen 1996. na samitu G-7 u Lionu u Francuskoj kao podrška Dejtonskom mirovnom sporazumu. ICMP je aktivno uključen u pomaganje vladama i drugim institucijama u cijelom svijetu u radu na pitanju nestalih osoba iz oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava, nesreća, organiziranog kriminala i drugih uzroka.
Ovo je zaista historijski dan, kazao je predsjedavajući Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Thomas Miller tokom skupa kojem prisustvuju predsjednici četiri zemlje regiona Hrvatske Ivo Josipović, Srbije Tomislav Nikolić, Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović. Miller se u obraćanju zahvalio Gradu Mostaru i njegovim građanima koji su pristali biti domaćini današnjem događaju.
Specijalni predstavnik predsjedavajućeg OSCE-a za zapadni Balkan, abasador Gerard Stoudmann pohvalio je rad ICMP-a u traženju i pronalasku nestalih osoba. Kako je kazao, suštinski je važno osigurati mir i stabilnost u regiji koja je predugo bila pogođena ratnim dešavanjima u prošlosti. Zamjenica visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Flavia Pansieri kazala je da se oružani sukobi dešavaju u različitim dijelovima svijeta, među kojima je Sirija gdje se krše međunarodna prava. “Nisu samo žrtve nestale osobe nego i njihovi bližnji koji su ostali u agoniji ne znajući šta se dešava sa njihovim najmilijim”, pojasnila je Pansieri.
AA