Zaustavljen kontinuirani rast produktivnosti od 2011.

Povezani članci

• Asim Mujkić: S onu stranu pravde i nepravde
• Niti je Srbija garant Deytonskog mirovnog sporazuma niti je Hrvatska njen jamac
• Povodom presude za ubistvo ratnog zarobljenika Ivana Sivrića u Kožuhama
• Potrebno je uvrstiti logore Omarska i Trnopolje u istraživanje TPOS i CDTP
• Vlada li Bosnom i Hercegovinom desetak porodica?
• KAKO SE IZVLAČIO NOVAC IZ HE NA VRBASU: Sumnjivi poslovi i pare za rodbinu (2)

Foto: nap.ba

Što se veća ekonomska kriza nadvija nad građanima i određenim prostorom i što se više povećava nezadovoljstvo vlašću, to je veća potreba političara za odvraćanje pažnje građana od njihovih svakodnevnih životnih problema i preusmjeravanje nagomilanog nezadovoljstva. Politički analitičari se gotovo bez izuzetka slažu da stalno dizanje tenzija u zemlji ima upravo taj cilj. Da ih određeni političari svjesno proizvode, drugi ih iz istog razloga sa zadovoljstvom dočekuju, a treći, koji bi voljeli da pokušaju neku drugačiju politiku, da pokušaju zaustaviti sve veće ekonomsko propadanje i da se bave stvarnim problemima građana i poboljšanjem kvaliteta njihovog života, naprosto bivaju žrtve procesa kojima se ne mogu ili ne znaju suprotstaviti. Žrtve, kao i građani ove zemlje. Ovoj zemlji i njenim građanima nisu potrebne nove nacionalne homogenizacije i sukobi, kakve neodgovorno produciraju političari. Ovoj zemlji i njenim građanima, su potrebna radna mjesta, razvoj ekonomije, poboljšanje kvaliteta života, pravna država, borba protiv kriminala i korupcije,… I prestanak nerazumnog neproduktivnog dizanja kredita, koje vodi u dužničko ropstvo. Ovoj zemlji su potrebni političari koji neće stvarati nego otklanjati probleme.

NAKON DRAMATIČNOG PADA I INTENZITETA RADA I PRODUKTIVNOSTI, U 3. KVARTALU 2016. G, IZAZVANOG KOMBINACIJOM GODIŠNJIH ODMORA I POSVEĆENOSTI POSLANIKA PREDIZBORNOJ KAMPANJI ZA LOKALNE IZBORE, U 4. KVARTALU NSRS JE PONOVO INTENZIVIRALA SVOJ RAD, ODRŽAVŠI NAJVEĆI BROJ ZASJEDANJA U JEDNOM KVARTALU U OVOJ GODINI. Povećanje intenziteta rada u 4. kvartalu, međutim, tek je donekle amortizovalo izuzetno loše rezultate iz prethodnog kvartala. Pa su ukupni rezultati NS u 2016. g, u kontekstu broja razmotrenih mjera, drugi najlošiji rezultat u posljednjih 6 godina.

OSTVARENI REZULTAT LOGIČNA JE POSLJEDICA PREVELIKOG „PRAZNOG HODA“, U RADU NS, U 2016. GODINI. Osim što nije radila 3 mjeseca u kontinuitetu – od 15.7. do 11.10. – NS RS nije radila, odnosno nije održavala sjednice, ni u januaru i novembru. I taj preveliki komformizam, ili nefokusiranost poslanika na svoj primarni posao, je morao imati uticaja i na krajnji rezultat.

BROJ USVOJENIH ZAKONA U 2016. GODINI JE NEŠTO VEĆI NEGO U PRVOJ GODINI AKTUELNOG MANDATA, ALI SU OBA REZULTATA ISPOD PROSJEKA PRETHODNOG ČETVEROGODIŠNJEG MANDATA. 57 zakona usvojenih u 2016. godini, za čak 25 zakona je manje od broja usvojenih zakona u 2011. recimo. Kuriozitet je da je polovina zakona u 2016, zapravo usvojena u posljednjem kvartalu.

PRAVE DIMENZIJE PROBLEMA, ZAPRAVO, SU NAJVIDLJIVIJE PRI POGLEDU NA PROGRAM RADA. Od 95 zakona čija je realizacija planirana u 2016. godini, NSRS je u potpunosti realizovala tek 39.

IAKO BROJ USVOJENIH STRATEGIJA NIJE MALI, PLAN ZA 2016. GODINU SE, I U OVOM SEGMENTU, POKAZAO NEREALNO AMBICIOZAN. Od 16 planiranih, čak 9 ih nije usvojeno.

NEDOVOLJNA REALIZACIJA PLANIRANIH OBAVEZA KONTINUIRANI JE PROBLEM U RADU NS RS. U obje prve godine aktuelnog mandata ona se kreće oko 50%. Epilog je veliki broj nerealizovanih izuzetno važnih mjera, koje su potencijalno mogle pozitivno uticati na kvalitet života građana. Među nerealizovanim mjerama su, naime: Strategija unapređivanja i razvoja podrške porodicama u Republici Srpskoj, Strategija razvoja trgovine, Strategija unapređenja društvenog položaja lica sa invaliditetom, Strategija razvoja kulture RS, Strategija razvoja mentalnog zdravlja u RS, Strategija unapređenja zdravlja i socijalne zaštite starijih lica, Strategija razvoja lokalne samouprave, Strategija naučnog i tehnološkog razvoja RS. Zatim: Zakon o gasu, zbog čijeg nam neusaglašavanja na državnom nivou i neusvajanja, prijete sankcije od strane Energetske zajednice EU, Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, Zakon o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o podsticanju zapošljavanja, Zakon o kulturnim dobrima, Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, itd.

NO, NEKE IZUZETNO VAŽNE MJERE SU, TOKOM 2016. GODINE, I USVOJENE. Posebno ističemo Zakon o stečajnom postupku i Zakon o suzbijanju najtežih oblika organizovanog kriminala i korupcije, koji bi, u slučaju efikasne primjene, mogli vratiti građanima nadu da mogu biti zaštićeni u određenim procesima, koji su do sada u Republici Srpskoj uglavnom bili na štetu radnika i građana. Tu su i Strategija za podsticanje stranih ulaganja, Strategija razvoja obrazovanja RS, Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća, Strategija zapošljavanja. Posmatrajući, ukupan broj mjera realizovanih u Skupštini, u posmatranom periodu, njih cca 22% spada u mjere koje mogu značajnije doprinijeti rješavanju stvarnih životnih problema građana.

U RADU NS RS, U 2016. GODINI, NASTAVLJENO JE SA KRŠENJEM POSLOVNIKA. Poslanici, tokom trajanja sjednica NS, kontinuirano krše Poslovnik, koji nalaže poštivanje dostojanstva NS, koncentrisanost na pitanja koja su na dnevnom redu, međusobno obraćanje sa uvažavanjem, zabranjuje korištenje uvredljivih izraza kao i iznošenje činjenica i ocjena koje se odnose na privatni život drugih lica, zatim, dobacivanje, ometanje govornika ili ponašanje koje ugrožava slobodu govora. Pri svemu tome, iako planiran i prošlogodišnjim i ovogodišnjim programima rada NS RS, Kodeks ponašanja narodnih poslanika u NS RS još uvijek nije usvojen.

U POSMATRANOM PERIODU, ZABILJEŽENO JE I KRŠENJE USTAVA BIH, ODNOSNO NEPOŠTOVANJE ODLUKA USTAVNOG SUDA. Nasuprot odlukama Ustavnog suda BiH, NS RS je, na zasjedanju održanom u julu, donijela Odluku o raspisivanju republičkog referenduma. Epilog je pokrenuta istraga od strane Tužilaštva BiH, u predmetu koji se odnosi na krivično djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH.

NI U 2016. GODINI, NS RS NIJE ODRŽALA NIJEDNU TEMATSKU SJEDNICU, NA KOJIMA BI SE RAZMATRALA PITANJA OD KLJUČNE VAŽNOSTI ZA GRAĐANE RS. Indikativno je, recimo, da se u ovom sazivu NSRS nalazi čak 20 ljekara ali da nikada nisu predložili tematsku sjednicu na kojoj bi se razgovaralo o izuzetno teškom stanju u zdravstvu i pokušala iznaći određena rješenja u ovoj oblasti. Tematskih sjednica nema ni o stanju u privredi, ukupno i po segmentima, o zaštiti domaće proizvodnje, o stanju u realnom sektoru, o korupciji, o urušavanju bankarskog sistema u RS, o obrazovanju,…

REZULTATI VLADE RS U 2016. GODINI GOVORE DA JE I PO INTENZITETU RADA I PO PRODUKTIVNOSTI, U OVOJ GODINI DOŠLO DO PREKIDA KONTINUIRANOG RASTA, KOJI JE VLADA RS BILJEŽILA OD 2011. GODINE. Stalni rast u respektabilnom procentu, doveo je do toga da je rezultat iz 2011, od 1644 razmatrane mjere, u 2015. narastao na 3224, odnosno da je udvostručen. U 2016, međutim, došlo je do pada od 17%, pa je ukupni rezultat 2676 razmotrenih mjera.

VEĆINA MJERA REALIZOVANIH NA SJEDNICAMA VLADE RS, U POSMATRANOM PERIODU, SU, OČEKIVANO, DNEVNO-OPERATIVNOG KARAKTERA. Zakoni, kao posebno važne mjere, kojima se sistemski uređuju neke stvari i koje mogu dugoročno uticati na kvalitet života građana, predstavljaju tek 4% od ukupnog broja mjera koje je Vlada RS razmatrala na sjednicama. Dok strategije, u ukupnoj masi razmotrenih mjera, zauzimaju tek 0,6%.

TIH 0,6%, MEĐUTIM, PREDSTAVLJA 12 STRATEGIJA, ŠTO JE NAJVEĆI BROJ STRATEGIJA UTVRĐENIH OD STRANE VLADE RS U POSLJEDNJIH 6 GODINA. I DUPLO JE VIŠE OD BROJA STRATEGIJA UTVRĐENIH OD STRANE VLADE DRUGOG ENTITETA. Među njima se, po značaju, izdvajaju: Strategija zapošljavanja RS za period 2016-2020. godina, Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća, Strategija i politike razvoja industrije RS, Strategija za podsticanje stranih ulaganja u RS, Strategija razvoja obrazovanja, Strategija naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske i Strategija upravljanja dugom RS.

KRAJNJE ZABRINJAVA HRONIČNA NELIKVIDNOST BUDŽETA I NJEGOVA OVISNOST O ZADUŽIVANJU, TE POSLJEDICE KOJE TO ZADUŽIVANJE OSTAVLJA I PO BUDŽET I PO REPUBLIKU SRPSKU U CJELINI. Vlada je, navodno, konačno prihvatila da mora doći do smanjenja javne potrošnje. Kako će se to uraditi ostaje da se prati u 2017. godini. Bolni rezovi predstoje. A uticaj kreditora na političke odluke postaje sve očigledniji.

I USVAJANJE BUDŽETA RS ZA 2017. JE KASNILO ZBOG PREGOVORA SA MMF-OM I ISPUNJAVANJA USLOVA ZA DOBIJANJE KREDITA. Budžet RS za 2017. godinu je, umjesto do 15.12, kako to propisuje Zakon o budžetskom sistemu RS usvojen 24.12.2016, po hitnom postupku.

REALIZACIJA ZAKONA, U 2016. GODINI ISPOD JE PROSJEKA PRETHODNOG MANDATA. 78 utvrđenih zakona Vlade RS u 2016. godini, predstavlja blago poboljšanje u odnosu na 75 zakona utvrđenih u prethodnoj godini, ali je znatno lošije od preko 90 zakona, koliko je utvrđeno u 2011. i 2013. godini.

VLADA RS I DALJE KRŠI ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA U BIH. Žene u Vladi RS zauzimaju manje od četvrtine mjesta (4 ih je od 17) čime se krši Zakon, koji propisuje da je najmanji procenat zastupljenosti manje zastupljenog pola 40%. I da se sve ostalo smatra diskriminacijom. Čije se otklanjanje, ovim zakonom, nalaže.

CENTRI CIVILNIH INICIJATIVA PREPORUČUJU: Ističemo potrebu povećanja efikasnosti obje institucije, u drugoj polovini njihovog mandata, pogotovo u realizaciji planiranih mjera, s naglaskom na zakone i strategije. Ističemo, takođe, potrebu da obje institucije što prije usvoje programe svog rada u 2017. godini. Ističemo i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija i usklađivanje primanja i privilegija političara sa opštom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti (i) u tom kontekstu. Obje institucije trebaju se, u svom radu, fokusirati na ključne problem građana i njihovo rješavanje. A prestati davati svoj doprinos dizanju tenzija u zemlji. Tenzija koje ne trebaju nikome. Pozdravljamo, još jednom, Deklaraciju NS RS o osudi govora mržnje, usvojenu u 2016. g, pridružujući se pozivu organima vlasti, na svim nivoima, kao i nosiocima svih javnih funkcija, da se, svjesni svog uticaja, bore protiv govora mržnje. Bez obzira od koga dolazio. A s posebnom obavezom kad dolazi iz vlastitog okruženja. I pozivamo na više međusobnog razumijevanja i empatije. Ili kako to voli reći premijer susjedne države – „da češće uđemo jedni drugima u cipele, da bi se bolje razumjeli“.