VLADA REPUBLIKE SRPSKE JE KRENULA U POGREŠNOM SMJERU: BRIGA O CIVILNOM DRUŠTVU, A NE REPRESIJA!

Povezani članci

• ‘BiH je u rukama etno-političkih kanibala’
• Dino Mustafić: “Staro neće da prođe, novo neće da dođe.”
• Ugar pred umiranjem: Tajkuni u borbi za profit betoniraju rijeku
• Šantićeve večeri poezije
• Lažeš Melita, bonskih mi ovlasti!
• Plenković i Dodik, braća po represiji

Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH izražava svoju zabrinutost oko zadnjeg, vjerovatno najgoreg,nasrtaja na slobodu organizovanja, udruživanja i javnog djelovanja organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj. Nakon najave novog Zakona o javnom okupljanju, Vlada Republike Srpske je predložila već drugi problematičan zakon: Zakon o javnosti rada neprofitabilnih organizacija u Republici Srpskoj.

Pored materijalnih i terminoloških grešaka, Zakon za sobom povlači puno veće probleme, jer targetira sve one koji se kritički odnose na rad Vlade. Kampanja satanizovanja i zastrašivanja civilnog društva od strane vladajućih struktura već je konstanta u Republici Srpskoj. Koalicija stranaka predvođena SNSD-om, u ovom se mandatu više bavila obračunavanjem sa kritičarima i neistomišljenicima, nego bilo čim drugim. SNSD odavno ima poseban “pik” na medije i organizacije civilnog društva, naročito one koje su ukazivale na korupciju, nerad ili nezakonito djelovanje vlasti.

Vladina navodna želja da reguliše pitanje finansijske transparentnosti NGO-ova i zabrane političkog djelovanja je potpuni promašaj, imajući na umu da je ovo pitanje već regulisano Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske i da ne postoji niti jedan razlog zašto bi se ovo pitanje dodatno regulisalo. Još manje postoji razlog da se pitanje finansijske transparentnosti i zabrane političkog djelovanja, uz obavezne inspekcije, primjenjuje samo na organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva. Da li se time želi reći da domaće organizacije, finansirane iz budžeta, imaju pravo na finansijske zloupotrebe i političko djelovanje?

Vlada RS-a je očigledno već godinama na pogrešnom kolosjeku i to se mora promjeniti. Umjesto što se bavi zastrašivanjem i ograničavanjem prava na udruživanje i organizovanje, Vlada bi trebala da se zapita zašto uopšte organizacije u Republici Srpskoj ovise od stranih donatora i na koji način ona njihov rada može podržati. Vladina obaveza, na osnovu svih međunarodnih dokumenata i standarda, je da stvara poticajno okruženje za razvoj civilnog društva, te da na organizacije civilnog društva gleda kao korektiv svoga rada, a ne kao na neprijatelje i strane agente.