Stotine hiljada KM za nepoznati prijedorski klub, poslovne knjige uništene

Autor/ica 👤Istraživački tim portala Moja Hercegovina 29.5.2019. u 15:19

Povezani članci

U proteklih deset godina Sarajevo osiguranje je na račun Rukometnog kluba Veterana Prijedor isplatilo oko milion maraka, a gdje je novac završio nemoguće je utvrditi, jer sumnja se da je Aleksandar Miljuš, ovlaštena osoba u klubu, koji je istovremeno i zamjenik gradonačelnika Prijedora, uništio poslovne knjige i finansijske izvještaje.

Miljuš je tako počinio krivično djelo zbog čega se, kako saznaje portal Moja Hercegovina, protiv njega vodi istraga u Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor. Nepostojanje pisanog traga o tome kakva je bila dalja sudbina ovih sredstava izazvalo je opravdanu sumnju da je rukovodstvo „veterana“ godinama vršilo utaju poreza te „pralo“ novac, koji se nije zadržavao u samom klubu.

Drugi čovjek Prijedora je predstavnik najveće stranke u Republici Srpskoj, SNSD-a, u gradu na Sani, koja već decenijama parcipira u lokalnoj vlasti. Upravo u tome treba tražiti razloge zbog čega se o ovoj aferi nije moglo čuti ni riječ, dok su se institucije u ranijem periodu često znale oglašavati i o, za ovaj primjer, krajnje benignim istragama.

Akter naše priče je već duži niz godina izuzetno uticajan u ovom gradu, što pokazuje i njegova biografija. Miljuš je prije izbora za zamjenika gradonačelnika Prijedora dugo godina bio zaposlen u lokalnoj Opštoj bolnici, a od 2010. godine obavljao je i funkciju šefa kancelarije Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske u gradu na Sani, a bio je i odbornik u lokalnom parlamentu. Takođe, Miljuš je poznati prijedorski rukometaš i istaknuti sportski radnik. Bio je član Upravnog odbora Rukometnog saveza Republike Srpske i Izvršnog odbora Rukometnog saveza BiH, kao i ovlaštena osoba u više rukometnih klubova.

Jedan od posljednjih jeste pomenuti RK Veterana Prijedor, koji je tokom prošle godine zapeo „za oko“ inspektorima Ministarstva unutrašnjih poslova, a potom i Poreske uprave, dok su vršili provjere u Sarajevo osiguranju. Tada su uočene pozamašne sume proslijeđivane na adresu „veterana“, koje su godinama dosegle milionsku cifru, a najveći iznos u toku jedne kalendarske godine i 600.000 KM. Novac je, pokazuju dokumenti u koje su novinari našeg portala imali uvid, proslijeđivan po osnovu „sponzorstva i reklamiranja“, što je prilično apsurdno imajući u vidu ukupno stanje rukometne scene u našoj zemlji, o čemu će više biti riječi u nastavku teksta.

Prilikom kontrole, saznaje Moja Hercegovina, nadležni u pomenutom klubu uočavaju da Miljuš ne posjeduje bilo kakvu dokumentaciju koju bi mogao pokazati kako je utrošen navedeni novac, a sumnja se da je istu uništio nakon najavljenih inspekcija. Naša saznanja potvrdio nam je i Mladen Mitrović, glavni okružni javni tužilac, koji je, između ostalog, rekao da je istraga o ovom slučaju u toku.

Okružno javno tužilaštvo Prijedor zaprimilo je Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu 27. marta ove godine, od strane Ministarstva finansija, Poreska uprava Banjaluka, Odjeljenja za istrage i obavještajne poslove, protiv E. M. zbog krivičnog djela „utaja poreza i doprinosa“ iz člana 287. stav 1 Krivičnog zakonika Republike Srpske i A. M. zbog krivičnog djela „povreda obaveza vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izvještaja i njihovo falsifikovanje ili uništavanje iz člana 262. stav 1. i 3. Krivičnog zakonika Republike Srpske. Navedeni predmet je zaveden u Okružno javno tužilaštvo Prijedor, te se nalazi u fazi istrage – rekao je za naš portal Mitrović.

Novac se, iako nema službene dokumentacije koja bi o tome mogla posvjedočiti, nije dugo zadržavao u klubu, niti je za njegove potrebe utrošen, posebno ne na „sponzorstva i reklamiranje“. Nadležni sumnjaju da je on vraćan pojedinim uposlenicima u sarajevskom osiguranju, uz svojevrsnu proviziju a kasnije koristio za davanje popusta prilikom osiguravanja putničkih automobila. Podsjećamo, Zakon o osiguranju zabranjuje takve popuste, pa se oni daju iz sredstava za koje je teško utvrditi na koji su način ranije izvučeni iz tih kuća.

Miljuša nismo uspjeli pronaći na radnom mjestu u Gradskoj upravi, a iz kabineta zamjenika prijedorskog gradonačelnika nam je poručeno da ne znaju kada će biti prisutan, „najvjerovatnije kada bude održana sljedeća sjednica lokalne Skupštine“. Pitanja o istrazi koja se protiv Miljuša vodi i sredstvima uplaćenim na račun RK Veterana poslali smo i na njegov zvanični mail, a on nam je putem telefona poručio da će pitanja pogledati. Odgovore za sada nismo dobili, a ukoliko stignu biće naknadno objavljeni.

Kontaktirali smo i Sarajevo osiguranje. U njihovoj službi za informisanje su poručili da moraju dobiti saglasnost direktorice kako bi odgovorili na pitanje „šta je motivisalo ovo osiguranje da isplaćuje stotine hiljada maraka jednom nepoznatom rukometnom klubu“.

Sa druge strane, „Veterani“ nemaju izrađen sajt, niti su vodili bilo kakvu vidljivu promociju. Javno dostupan kontakt je nemoguće pronaći jer ga nema, a poziv na 052/234-559, koji je zaveden na poslovnom portalu Akta.ba, otkriva da je riječ o neispravnom broju.

Dobro upućeni sagovornici našeg portala o stanju rukometa u Srpskoj i budžetima ovdašnjih klubova ističu da su sredstva isplaćena prijedorskom rukometnom klubu astronomska i da sigurno nisu uložena u njega. Dodaju da cjelokupni godišnji budžeti najjačih klubova u Republici Srpskoj budu manji a „kamoli samo cifre koje se odnose na sponzorstva i reklame“.

RK Borac iz Banjaluke može „iznijeti“ sezonu, koju igra u najvišem bh. rangu, Premijer ligi, i evropskim takmičenjima, sa oko 500.000 maraka, i to ne za reklamiranje već cjelokupne troškove, plate igračima i stručnom štabu, kotizacijama, troškovima prevoza i smještaja, pripremama, troškovima za evropsku scenu, dugovima itd. Svjesni ste onda apsurdnosti cifre od 600.000 KM za prijedorski klub namijenjene za reklamiranje a pritom za njega niko i ne zna“, ističe odlično obavješteni sagovornik Moje Hercegovine, blizak banjalučkom klubu.

Ko ima para, dodaje on, dovodi igrače koji će praviti razliku na terenu.

„Nema tu para za reklamiranje, one se troše za puko preživljavanje. Niko nije tako moćan da pare troši na oglašavanje i promociju. Krpljenje dugova iz prošlosti i dovođenje igračkog kadra je ono na šta klubovi usmjeravaju sredstva. Za reklamiranje novac klubovi ne izdvajaju već dobijaju od drugih jer mogu naplaćivati na dresovima ili stadionu promociju nekog brenda i tako nešto zaraditi“, ističe naš sagovornik.

Zato povratak novca u sarajevsko osiguranje ima mnogo više smisla. Ekonomista Zoran Pavlović ističe za portal MojaHercegovina da su danas osiguravajuće kuće spremne na sve kako bi došle do klijenata pa i da pređu granicu zakonitosti ali da je zato neophodna oštra reakcija nadležnih.

Osnovna stvar kod rada na pokušaju stimulisanja agenata i onih koji prodaju osiguranja jesu različiti oblici bonifikacije tih ljudi. Sa jedne strane, agentima se odobrava veći procenat stimulacije za dovođenje onih koji će se osigurati, a sa druge, imamo varijantu da trošak firmi koje se bave registracijom bude trošak osiguravajućih kompanija a ne pojedinaca koji registruju vozilo“, kaže naš sagovornik.

On ističe da je želja ili potreba za obezbjeđivanjem klijenata normalna u tržišnoj ekonomiji i da se tu na svaki način pokušava pronaći modus koji će obezbijediti više klijenata. Različiti oblici bonifikacija su, dodaje, u nekoj mjeri dozvoljeni a kada se učini da aktivnosti izlaze iz okvira zakona trebala bi da reaguje Agencija za osiguranje, koja prati i kontroliše rad osiguravajućih kompanija.

„Dešava se, tako, da kompanije budu i kažnjene. Bonifikacije koje se daju korisnicima, na njihovo zadovoljstvo, katkad ulaze u zonu nelojalne konkurencije, ali zato postoji pomenuta Agencija, koja treba da vodi računa da to ne bude na teret ili na štetu drugih. To je jedna igranka koja je konstantna i ona postoji u cijelom svijetu, te nije ništa novo. Samo je pitanje koliko Agencija za osiguranje kao regulatorni organ vodi računa ili uspijeva da održi red u tom poslu“, zaključio je Pavlović za Moju Hercegovinu.

Kada je riječ o samoj Agenciji za osiguranje Republike Srpske, ona umjesto pet, već godinu dana radi sa tri člana Upravnog odbora. Konkurs koji je Ministarstvo finansija Republike Srpske raspisalo još u junu prošle godine za dva člana UO koja nedostaju, poništen je nedavno i biće raspisan novi, tako da će ova agencija raditi u krnjem sastavu i u narednom periodu.

*Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društa)